Od hapšenja do ubistava nesrpskog stanovništva  1Foto: Pixabay/Qimono

Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavio je danas dosije pod nazivom „43. motorizovana brigada VRS u Prijedoru“.

Dosije, kako su naveli u FHP-u, pruža uvid u strukturu i delovanje 43. motorizovane brigade (43. mtbr), jedinice Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), tokom leta 1992. godine, kada je, u sadejstvu sa jedinicama Policije Republike Srpske, Teritorijalne odbrane i različitim dobrovoljačkim grupama, izvršila napade na veliki broj sela i naselja s većinskim bošnjačkim ili hrvatskim stanovništvom u opštini Prijedor.

„Ti napadi bili su praćeni sistematskim ubijanjem, zlostavljanjem, hapšenjem, zatvaranjem i iseljavanjem nesrpskog civilnog stanovništva opštine Prijedor, kao i uništavanjem i pljačkanjem njihove imovine“, ukazuju u FHP-u.

Iz ove nevladine organizacije podsećaju da je na području opštine Prijedor stradalo više od 3.000 civila tokom 1992. godine, a da se do druge polovine oktobra iste godine iselilo oko 38.000 stanovnika bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.

Iz FHP-a naglašavaju da za zločine počinjene u Prijedoru ni u Srbiji ni u BiH nije odgovarao nijedan komandant brigada iz sastava Prvog krajiškog korpusa koje su učestvovale u operacijama u Prijedoru, među kojima je najznačajnija 43. mtbr i pored toga što su i komandant i zamenik komandanta te brigade – pukovnik Vladimir Arsić i major Radmilo Zeljaja – u presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Milomiru Stakiću označeni kao saizvršioci zločina.

Jovana Kolarić, istraživačica FHP i autorka dosijea, istakla je da je VRS pokušala da napade prikaže kao spontanu reakciju na pojedinačne incidente, međutim, kako je objasnila, postojao je plan da se napadnu sela i zarobi nesrpsko stanovništvo. Kolarić je podsetila da su u prijedorskoj opštini bili formirani logori Omarska, Keraterm i Trnopolje u kojima su zarobljenici bili izloženi fizičkom i psihičkom maltretiranju, mučenju, izgladnjivanu, a veliki broj njih je ubijen.

Refik Hodžić, novinar i aktivista iz Prijedora, smatra da je najnoviji dosije FHP-a važan, između ostalog, zbog „preovlađujuće percepcije koja vlada u Prijedoru, a to je da je Srbija postala utočište za počinitelje ratnih zločina iz BiH“.

Krivična prijava

Ivana Žanić, izvršna direktorka FHP, istakla je da je ova nevladina organizacija danas podnela Tužilaštvu za ratne zločine krivičnu prijavu protiv Vladimira Arsića i Radmila Zeljaja, kao i protiv još nekoliko lica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari