Prosjačenje u Sarajevu bilo dozvoljeno samo petkom 1Foto: Matea Milošević/Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković"

Listovi Vreme i Pravda su, pre tačno 80 godina, pored vesti o ratnim dešavanjima u Evropi i Aziji, čitaoce uveli u svet koji je često bivao neprimetan.

Pravda je pisala o sarajevskim prosjacima, a reporteri Vremena o surovosti homoljskih brda i njihovih hajduka.

Pravda je pre tačno osamdeset godina pružila opširniju analizu bombardovanja gradova i brodova širom Španije, a njeni čitaoci su mogli da pročitaju i intervju profil o generalu Gamlenu, ponosu francuske vojske kao i reportažu o prosjacima sarajevskih ulica.

Prosjačenje u Sarajevu bilo dozvoljeno samo petkom 2Tekst “Petak – dan sarajevskih prosjaka”, reportaža o ispruženim rukama, govori o jedinom danu u Sarajevu kada je prosjačenje dozvoljeno. Uredbom tadašnje Opštine za prošnju i milostinju sarajevski prosjaci dobili su svoj dan kada mogu da “rade” i to je jedini dan kada se, kako Pravda navodi, može videti dno na ulicama grada “stotine minareta”.

Reportažni opisi tih ljudi prikazuju surov život koji ih prati, ta surovost, primećuje Pravda, ne može se videti površnim očima turista dok obilaze sarajevske sokake.

“Sarajevski petak. Dan prosjaka. I policija tolerira ovaj praznik prosjaka. Jedna grupa stanovnika Sarajeva, grupa koja umire svaki dan po jedanput, gladni, prozebli, zadrti, sakati…”, to su reči koje nam prikazuju svaki sarajevski petak u mesecu, bilo tokom leta, jeseni, zime ili proleća, koji je pre osamdeset godina bio dan za ljude koji u životu nisu imali sreće ili su pak samo voleli čergarski način života.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

Da se potera za Homoljskim hajducima već danima ne smiruje, izveštava Vreme. Prema pisanju tog lista, žandarmeriji koja u Homoljama danima juri hajduka Pavla Dokića pridružiće se i Vojska, jer pozitivnih rezultata te istrage nije bilo već danima.

Prosjačenje u Sarajevu bilo dozvoljeno samo petkom 3Jedna najava našla se tog 12. juna 1938. godine na stranicama lista Vreme. Velika biciklistička trka “Vremena”, od Beograda do Sofije, najavljivala se za 17. jun. U tekstu se navodi da je samo dve godine pre tog datuma, biciklizam u Kraljevini Jugoslaviji bio mrtav sport, a da je snažan podstrek dobio upravo od ovog lista jer je Vreme idejni tvorac, kao i sponzor trke od Beograda do glavnog grada Bugarske.

I dok su Pravdini novinari šetali kaldrmom Sarajeva, reporteri Vremena peli su se po Homoljskim brdima u nadi da će sresti hajduke i preneti njihovu stranu priče građanima Jugoslavije. Selo Laznica, nedaleko od Žagubice, piše Vreme, vekovima je čuveno po hajducima.

“Već čitavo stoleće Laznica nije bila nijednog jedinog dana bez nekog svog predstavnika u gori. Pre rata bilo ih je čitavo tuce veoma čuvenih gorskih careva. Njihova drskost i smelost prelazi u ludost”, samo su neke od reči kojima je Vreme čitaocima dočaralo atmosferu udaljenih mesta u homoljskim brdima kao i tradiciju onih koji u njima žive.

Celokupno izdanje može da se čita na linku Narodne biblioteke.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 80 godina, tačnije 1938. godine. Predmet analize su dnevni listovi Vreme i Pravda, koji danas ne postoje. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u turbulentnom periodu između dva rata i pred sam početak Drugog svetskog rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari