Prostor za dijalog 1Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

Ko želi rušiti Institut za filozofiju i društvenu teoriju, biće kriv što srpskog naroda neće biti.

Vlast, ne samo u Srbiji, već i u regionu od Mađarske do Hrvatske, između vlastitih privilegija i propasti naroda, bira ovo drugo – poručio je danas filozof i profesor Lino Veljak, izazvavši odobravanje u prepunoj sali Medija centra. Veljak je kao prijatelj Instituta prisustvovao promociji knjige „Građenje jedne kontrainstitucije. Istorija Instituta za filozofiju i društvenu teoriju“ autora Igora Cvejića, Olge Nikolić i Mihala Sladčeka.

Hrvatski filozof prisetio se osnivanja Centra za filozofiju i društvenu teoriju, preteče Instituta, davne 1981. godine.

– Svi ti ljudi prognani sa Univerziteta dolazili su kod mene kući, kao i ja kod njih. Bili smo prijatelji ali sa nekima sam se davno udaljio, zbog društveno političkih okolnosti i razlika u mišljenjima – napomenuo je Veljak. On je naglasio da je značaj Instituta posebno vidljiv ako se u knjizi obrati pažnja na popis konferencija i tribina od 1992. godine.

– Na tim tribinama bili su prisutni svi ugledni filozofi iz regiona, intelektualci, nevezano za politička opredeljenja. Institut je otvorio prostor pluralističkog dijaloga. U periodu duhovne, političke i socijalne regresije, uspeo je da okupi sve misleće ljude – naglasio je Veljak, ističući značaj Instituta za filozofiju i društvenu teoriju tokom ratno-političkih previranja devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije.

Igor Cvejić, jedan od autora knjige, naglasio je da je istorija Instituta specifična, počev od njegovog nastanka nakon dugogodišnje borbe.

– Država nije planirala da napravi ništa slično današnjem Institutu, ali je on osnovan usled velike borbe ljudi koji su se zalagali za njegovo formiranje, kao i pritiska međunarodnih institucija i organizacija rada. Pisane su knjige, koje su potom zabranjivane, organizovani su, pa otkazivani skupovi. LJudi koji su osnovali i čine Institut sve ove godine su pre svega kritični, kako prema sebi, tako i prema društvenim pojavama – naglasio je Cvejić.

Recenzent knjige Đorđe Pavićević nadovezao se istakavši da su osnivači Instituta ljudi koji nisu trpeli autoritete i negovali su duh i otpor prema nametanju svakome ko nema dovoljno legitimiteta da bude autoritet.

Pudar Draško o novim generacijama u Institutu

Saradnica Instituta, Gazela Pudar Draško, rekla je da u ovoj instituciji stasavaju nove generacije koje se takođe opiru autoritetu, ali neguju kolegijalnost.

– Današnji angažman nas 33 istraživača i istraživačica nije prevashodno politički, kako je to bilo ranije, već društveno kritički. Trudimo se da damo doprinos i imamo viziju demokratskog, slobodnog i pravednog društva – zaključila je Pudar Draško.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari