Brisel protiv disciplinovanja sudija 1Foto: EPA-EFE/ TOMASZ GZELL

Evropska komisija odlučila je ove sedmice da se obrati Evropskom sudu pravde i zatraži uvođenje „prelaznih mera“, kojima se naređuje poljskoj vladi da obustavi rad Disciplinske komisije za sudije.

Kako je poručio komesar EU za pravosuđe Didije Rejnders: „Ostajemo spremni da se uključimo u konstruktivni dijalog sa Poljskom, koji će biti vođen pravično i sa poštovanjem.“

Pokušaji poljske vlade da „disciplinuju“ sudije bili su glavni povod nedavno održanog „marša“ u Varšavi, na kojem je učestvovalo nekoliko hiljada ljudi.

Prethodno je Donji dom poljskog parlamenta odobrio nacrt zakona kojim bi se dozvolilo pokretanje postupaka protiv sudija koji dovode u pitanje vladine reforme u domenu pravosuđa.

Franc Lotar Altman, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bukureštu, komentariše za Danas da ono što čini poljska vladajuća partija Pravo i pravda „mora da bude protumačeno kao ozbiljna zloupotreba osnovnih evropskih vrednosti, na koje su se obavezale sve države članice EU, uključujući i Mađarsku“.

– Ne može se dovesti u pitanje podela vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Nezavisno pravosuđe je „kičma“ i preduslov da građani veruju u politički sistem, na kojem se temelji njihova država. U tom kontekstu, protesti građana Poljske su opravdani, pa ih zvanični Brisel mora podržati, i na rečima i na delu. Ipak, tu vidimo jedan od osnovnih „propusta“ u ustrojstvu EU – odnosno činjenicu da je za donošenje najvažnijih odluka i sankcija potrebna saglasnost svih država članica. Dakle, kada postoje dve zemlje koje krše pravila, u ovom slučaju Poljska i Mađarska, one će se međusobno podržavati, i tako će izbeći sankcije. Što se tiče slučaja Poljske, nadam se da će građani istrajati u protestima, kao i da će Brisel snažno „pritisnuti“ Varšavu. Za većinu evropskih građana nije prihvatljivo da ove države primaju finansijsku pomoć iz zajedničkog budžeta, a da se ponašaju protivno onome što označava pozitivne modele u Evropi, ocenjuje Altman.

Erki Bahovski, bivši zvaničnik Evropske komisije i estonski novinar, konstatuje za Danas da je „teško reći“ kakav će biti epilog aktuelne situacije u Poljskoj, ali napominje da „ne misli da će protesti biti dugotrajni – kao što je slučaj sa protestima Žutih prsluka u Francuskoj, koji traju duže od godinu dana“.

– Ekonomska situacija u Poljskoj je dobra, tako da građani ne trpe „direktan udar“, već protestuju samo „iz principa“. Ipak, EU je „mnogo tvrđi orah“, naročito imajući u vidu podatak da će uskoro početi pregovori o novom finansijskom okviru EU, a Poljska je jedna od najvećih korisnica zajedničkog budžeta, što Brisel može da iskoristi u pregovorima sa Varšavom o pravosuđu, konstatuje Bahovski.

Protesti u Rumuniji i Češkoj

Protesti protiv zloupotreba vladavine prava, podsetimo, održani su u protekle dve godine i u Rumuniji i u Češkoj. Rumuni su protestovali kada je tužiteljka Laura Koveši smenjena sa čelne pozicije u Nacionalnom antikorupcijskom direktoratu. Ona je nedavno postavljena za prvog javnog tužioca EU. Česi su „dizali glas“ zbog tvrdnji da je premijer Andrej Babiš umešan u malverzacije sa subvencijama dobijenim od Unije.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari