Formiranje trećeg tela koje će se baviti bezbednošću novinara podelilo stručnu javnost 1Foto: FoNet/ Aleksandar Levajkovic

Premijerka Ana Brnabić najavila je formiranje još jedne radne grupe koja bi se bavila pitanjima bezbednosti novinara, pored već postojeće Stalne radne grupe koja taj posao radi već četiri godine.

Još nije poznato po kom će principu ta grupa raditi i šta će je razlikovati od već postojećeg tela, sačinjenog od predstavnika tužilaštva, policije i medijskih udruženja, ali je stav medijskih radnika po pitanju formiranja već trećeg sličnog tela podeljen.

Dok jedni misle da će šire radno telo, pod pokroviteljstvom nadležnog Ministarstva kulture i informisanja i kabineta same premijerke pomoći da se neki zadaci objedine i preciziraju, ali i unesu u novu zakonsku regulativu, drugi taj potez vide kao nepotreban i čak štetan, gde država samo ispunjava formu, koja neće doprineti suštinskom pomaku na polju bezbednijeg radnog okruženja za novinare.

Zainteresovane strane se nadaju da će detalje ove ideje saznati na sledećem sastanku sa premijerkom, koji bi trebalo da usledi u narednim danima.

– Nije stvar u gomilanju radnih grupa, nego je stvar u tome u kolikoj meri se operativno obavlja zaštita i sprovode namere i da svako radi svoj posao onako kako najbolje ume i može. Ukoliko vlast želi da na ovaj način samo kaže: evo, mi radimo na zaštiti novinara i medijske scene, to ne znači ništa. To je samo još jedno telo, kaže za Danas Dragan Janjić, član Stalne grupe ispred Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), i dodaje da ga je premijerkina najava iznenadila.

Trenutna radna grupa, nastavlja Janjić, ima zadatak da pomaže i ubrzava proces istrage ugrožavanja bezbednosti novinara, gde nekada uspeva u svojim nastojanjima, a nekada ne.

– Nismo zadovoljni brzinom kojom se rešavaju slučajevi i često presudama. Istovremeno, ne možemo uticati na to kako će sud doneti odluku, sud se često suoči sa nedostatkom dokaza i ne može da donese odgovarajuću presudu. U ovoj radnoj grupi bilo je nesuglasica jer smo očekivali da oni mnogo brže rešavaju sporove, da odluke budu jasnije, brže. Istražni organi rade po svojim procedurama, često sporo, a mi ih ubrzavamo. Ima pomaka, ali „završni radovi“ se obično odugovlače mnogo više nego što bi trebalo, navodi Janjić.

Nedim Sejdinović, nekadašnji član Stalne grupe ispred Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV), mišljenja je da vlast u Srbiji rešava probleme, „odnosno ne rešava ih tako što osniva radne grupe, komisije, usvaja strategije“, a zapravo nema nikakvog suštinskog pomaka.

– Kada pogledamo podatke, od kada Radna grupa postoji, činjenica je da se broj napada na novinare iz godine u godinu povećava. Kada smo bili u radnoj grupi, plašili smo se da predstavljamo neku vrstu smokvinog lista vlasti,  kao da dajem alibi vlastima da ništa ne čine na zaštiti i bezbednosti novinara, osim što se pred očima međunarodne zajednice stvara privid da se nešto radi. Meni je jasno da medijska udruženja imaju potrebu da budu sudeonici tog procesa, da iskoriste sve moguće mehanizme da zaštite svoje članove, ali mislim da rezultati ni jedne ni druge grupe neće biti dramatično veliki. Tu se govori o nekim promenama zakona, ali pošto živimo u državi u kojoj predstavnici vlasti nesmetano targetiraju novinare, a postoje sumnje da predstavnici vlasti stoje iza nekih napada na novinare, jasno je da nema prostora za neki suštinski pomak, skeptičan je Sejdinović, koji je iz Grupe izašao u junu prošle godine.

Direktor nedeljnika Vreme i član Stalne radne grupe ispred Asocijacije medija (AM) Stevan Ristić saglasan je da nije jasno čemu oformljavanje još jedne grupe, ali ipak smatra da je o tome rano govoriti.

– Kada već imamo radnu grupu koja ima određene rezultate, za četiri godine postojanja, zašto se ne radi na tome da ona bude bolja, zašto te specifičnosti koje donose nove radne grupe i nove platforme ne ugrađujemo u to što već postoji? Mnogi od nas koji smo tu od samog početka smatramo da bi ta grupa trebalo da se ojačava, da se radi na međusobnom poverenju novinara i medijskih radnika u tu grupu, mnogo više nego da se osnivaju nove. Znamo da je bezbednost novinara dosta važna kada se gledaju ocene Evropske komisije i Poglavlja 23 i 24, i izrazio bih bojazan da to nije način da se opet stavi forma iznad suštine. Imamo sada i Ministarstvo za dijalog, a ja nisam primetio da imamo dijalog. Teško će neko da me ubedi da će to ministarstvo učiniti da do suštinskog dijaloga i dođe, objašnjava Ristić.

Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara i član Stalne radne grupe za bezbednost novinara, smatra da nova grupa svakako ne znači potiskivanje već postojeće, te da će pomoći da dosadašnja zapažanja dobiju svoje efekte kroz rad tog šireg tela.

– Stalna radna grupa će nastaviti da postoji i radi. Nastala Sporazumom između tužilaštva, policije i novinarskih udruženja, a kao deo Akcionog plana za pridruživanje Poglavlja 23 i 24, ona nema veze sa grupom koju namerava da osnuje Vlada. Mislim da bi bilo dobro da i oni iz Stalne radne grupe budu involvirani u novu radnu grupu, kao ljudi koji poznaju ovu tematiku. Predloženo je i da se uključi Društvo sudija, kako bi se radilo na usklađivanju tumačenja određenih zakona, da ne bi bilo slučajeva da se donose oprečne sudijske procene, navodi Matić.

Nova grupa će, pored postojeće strukture, uključiti i one institucije koje su se bavile i Akcionim planom za realizaciju Medijske strategije, gde predstoji puno aktivnosti u narednih godinu dana.

– Stalna radna grupa se dosta bavila onim delom koji je zakonom definisan, a potreban je širi pristup. Najveći problemi su ipak van toga, prostor koji zahteva novu normativu ili pooštravanje postojećih zakona ili formiranje nekih novih članova Krivičnog zakona koji bi obuhvatili pritiske i koji bi osmislili mnogo bolje ono što smo planirali u Akcionom planu u zakonodavnom smislu, objašnjava Matić.

Generalizovati pitanje govora mržnje

Veran Matić dodaje da bi pitanje govora mržnje, pretnji i nasilja u javnom životu trebalo generalizovati, tako da osim za novinarem važi i za sve druge učesnike dijaloga u javnom prostoru, javne ličnosti i kulturne radnike.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari