Država pogurala građevinsku industriju 1Foto: FoNet/ MGSI

Svetla tačka u srpskoj privredi ove godine je građevinska industrija koja je u drugom tromesečju zabeležila međugodišnji rast od čak 22 odsto, prema proceni Narodne banke Srbije.

I podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je u tekućim cenama (koje uključuju i inflaciju) rast u drugom tromesečju iznosio 22 odsto, a u prvom polugodištu 15,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kako su naveli u NBS građevinarstvo uz uslužni sektor koji je porastao za četiri odsto je doprineo da rast BDP-a od aprila do juna bude za 3,1 odsto veći nego u istom periodu lane.

U drugom tromesečju zabeležen je rast vrednosti izvedenih radova na zgradama od 25 odsto, a na ostalim građevinama (koje obuhvataju i komercijalne objekte, infrastrukturne građevinske objekte, dalekovode, cevovode…) 21 odsto. Prema računici NBS državne investicije su u drugom tromesečju zabeležile skok od 20 odsto, dok je broj građevinskih dozvola povećan za 11 odsto (u odnosu na stagnaciju u prvom tromesečju). Podaci RZS pokazuju rast broja odobrenih građevinskih dozvola u prvih šest meseci u odnosu na isti period 2018. za četiri odsto. Najveći rast građevinskih dozvola je ostvaren u stanogradnji (11 odsto), dok je u izgradnji zgrada i ostalih građevina rast oko četiri odsto.

Za stručnjake nije iznenađenje što je građevinarstvo povuklo privredu s obzirom na povećanje državnih investicija u izgradnji infrastrukture. Goran Rodić iz Građevinske komore ističe da je evidentan rast fizičkog obima radova na koje je presudno uticala država svojim investicijama.

„Država je povukla ulaganjem ogromnih para u infrastrukturu i to je dobro pošto zapošljava građevinsku operativu. Međutim, mi smo se nadali da će državne poslove dobijati domaće kompanije kao glavni izvođači. Oni bi ne samo dobili reference za poslove u inostranstvu nego bi i zaposlili mlade stručnjake, majstore, zaustavili bi odlazak ljudi. Umesto toga stranci su dobili skoro sve poslove na infrastrukturnim projektima, pokupiće reference i profit, a naši mladi ljudi će nastaviti da odlaze“, upozorava Rodić dodajući da bi zbog toga mogli ubuduće imati problema sa održavanjem infrastrukturnih objekata jer prosto neće biti nikoga to da radi. On ističe Moravski koridor koji treba da se počne graditi ove godine za koji je prema njegovoj tvrdnji raspisan takav tender da posao ne može dobiti nijedna domaća firma.

„Onda ćemo morati da plaćamo opet strane kompanije i to mnogo skuplje nego naša preduzeća“, zaključuje on.

On ističe da je ipak u stanogradnji situacija drugačija i da je država poslove gradnje stanova za policiju i vojsku ipak dala uglavnom domaćim firmama.

Rodić objašnjava i da je do rasta cena nekretnina u Srbiji, a posebno Beogradu došlo zbog toga što radna snaga kod nas više nije jeftina.

„Skočile su dnevnice, pa je zato otišla gore i cena stanova. Osim toga tome su doprineli i jeftiniji krediti za stambenu izgradnju“, ocenio je on.

I ekonomista Saša Đogović nije iznenađen građevinskim bumom i očekuje da se on nastavi i u trećem, pa i četvrtom tromesečju.

„U drugom tromesečju je građevinska sezona i država je počela ili završavala neke velike građevinske projekte. Južni krak Koridora 10 je završen u drugom kvartalu, tu je Preljina – Požega na Koridoru 11, a imamo i radove na modernizaciji železnice, stambenu izgradnju… Ako u našem BDP-u postoji neki pomak i deo koji bi mogao da ubrza privredu, to je uslužni sektor, pre svega građevinarstvo, turizam, saobraćaj i maloprodaja. S druge strane imamo problem slabije industrije, čini mi se dobrim delom zbog neselektivnih i netransparentnih subvencija države koje destimulišu domaće privatne investicije“, ocenjuje Đogović. On ističe da se ipak rast cele privrede ne može osloniti samo na građevinarstvo i da su neophodni industrijski proizvodi sa većom dodatom vrednosti, „ali nažalost njih nema“.

Ne samo da je građevina porasla u prvom polugodištu već se očekuje njen rast i do kraja godine. Naime, Đogović ističe da je treći kvartal sam jek građevinske sezone, ali i da je najavljen početak gradnje autoputa ka Sarajevu, zatim Moravskog koridora, kao i nastavak modernizacije železnice. Još jedan projekat bi mogao znatno doprineti i građevini i BDP-u u narednom periodu, a to je gasovod od bugarske do mađarske granice. Naime, u junu je statistika zabeležila rast predviđenih radova za skoro 150 odsto u odnosu na jun 2018, a glavni razlog je odobravanje građevinske dozvole za izgradnju prve deonice na ovom magistralnom gasovodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari