Najveći pad industrije u Srbiji još od globalne krize 1Foto: EPA/ Patrick Pleul

Ako se industrijska proizvodnja i održala u martu uprkos uvođenju vanrednog stanja polovinom meseca, u aprilu je doživela potop.

Industrija je u aprilu smanjena za 16,6 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.

U aprilu 2009. godine kada je bio vrhunac svetske finansijske krize u Srbiji je pad industrijske proizvodnje bio 21,1 odsto. Industrijski pad u septembru 2014. godine nakon poplava iznosio je 16 odsto.

U aprilu, prerađivačka industrija je manja za čak petinu, a snabdevanje električnom energijom, gasom i parom je smanjeno za 10 odsto, dok je jedino rudarstvo zadržalo proizvodnju na prošlogodišnjem nivou.

April je mesec koji je u potpunosti protekao u vanrendom stanju i dobrim delom sa policijskim časom i kada bi trebalo da je ekonomski udarac bio najveći.

Od 24 oblasti prerađivačke industrije, čak 23 su imale smanjenu proizvodnju u aprilu u odnosu na mart, dok je jedino farmacija nastavila sa rastom kao najveći dobitnik Kovid 19 krize.

Ukupan pad industrijske proizvodnje u aprilu u odnosu na prethodni mesec iznosio je 22,5 odsto, a kada se isključe sezonski efekti oko 17 odsto.

Stručnjaci su složni oko ocene da je oštar pad očekivan, a da je sada najvažnije pitanje za koliko se možemo vratiti na neke „normalne“ nivoe proizvodnje.

Neke industrijske oblasti su skoro pa stale u aprilu.

To se pre svega odnosi na oblast proizvodnje motornih vozila koja je u aprilu bila za 85 odsto manja nego u istom mesecu prošle godine.

Prema rečima Ivana Nikolića, urednika Makroekonomskih analiza i trendova, to pokazuje da jedini razlog zašto nije bila nula je to što su neki proizvođači autokomponenti radili tokom aprila.

Jedina fabrika automobila u Srbiji Fijat Krajsler Automobili (FCA) nije radila, a loše vesti su da će biti još neradnih dana za ovu fabriku.

Saša Đogović iz Instituta za istraživanje tržišta kaže da je za skoro pa ugašenu proizvodnju u ovom sektoru kriv pad globalne tražnje za automobilima zbog krize, ali i zastareo model automobila koji je i bez ovoga kuburio s prodajom.

„Skoro sve grane su bile u padu u aprilu. Prehrambena industrija je zabeležila očekivani pad jer su ljudi u drugoj polovini marta pravili zalihe, a uz to su u aprilu još pojačane restrikcije kretanja. Na ovo ukazuje i pad maloprodaje hrane, pića i duvana u aprilu nakon skokovitog rasta u martu“, objašnjava on.

Uprkos aprilskom padu proizvodnje za čak 62 odsto u odnosu na prethodni mesec, proizvodnja derivata nafte je u aprilu mesecu na godišnjem nivou zabeležila rast od čak 87 odsto.

Razlog za ovako čudne statističke podatke je to što je u martu i aprilu prošle godine rađen remont u Rafineriji Pančevo kada je proizvodnja faktički zaustavljena.

Otud, ne tako velika proizvodnja goriva u aprilu je ipak doprinela značajno da industrijski pad ne bude još veći.

Ivan Nikolić kaže da je efekat prošlogodišnjih remonta prenet na april i u hemijskoj industriji koja je u aprilu ove godine imala za 21,6 odsto veću proizvodnju nego u istom mesecu prethodne godine.

Prošle godine u ovo doba pogoni Petrohemije bili su remontovani.

Jedan od dobitnika krize je, pored farmacije, i duvanska industrija.

U martu su duvandžije radile punom parom, a iako su aprilu malo smanjili proizvodnju ona je i dalje bila za 15,8 odsto viša nego u istom mesecu prošle godine.

Ukupno za prva četiri meseca ove u odnosu na period januar-april 2019. godine duvanska industrija je zabeležila rast od čak 19,5 odsto.

„U martu su ljudi bili anksiozni zbog krize, a pravile su se i zalihe“, ocenjuje Đogović.

Pored proizvođača automobila gubitnici aprilske krize su proizvodnja kože koja je bila na svega 28 odsto proizvodnje iz aprila prošle godine.

Tekstil je tek malo bolje prošao sa padom od 62 odsto. Više nego prepolovljenu proizvodnju imali su i proizvodnja drveta, nameštaja, gume i plastike i računara i elektronske opreme.

„Ovo je očekivano, a s obzirom na policijski čas i da ljudi nisu mogli da idu na posao, još je i dobro. Međutim, ovako oštar pad unosi strepnju da će biti potrebno nešto duži period za povratak na neki srednjeročni prosek. Biće veliki izazov jer je svuda oko nas tako loše. U zemljama koje su naši najveći trgovinski partneri, Nemačkoj i Italiji u anketama preduzetnici ne nagoveštavaju brz i optimističan oporavak. U maju prvi signali sugerišu rast, ali pitanje je kakva će biti dinamika i da li će taj rast potrajati u sledeća tri meseca“, oprezan je Nikolić dodajući da je veliki rizik spoljna tražnja.

Nakon ovakvog aprila što se tiče industrije koja čini oko petine BDP-a, a sasvim sigurno i teško pogođenog sektora usluga koji čini nešto više od polovine BDP-a postavlja se pitanje kako će izgledati bruto domaći proizvod u drugom tromesečju.

Neke procene državnih zvaničnika su čak gađale da neće ni biti pada. Đogović smatra da će i industrija i cela ekonomija u drugom tromesečju sasvim sigurno biti sa negativnim predznakom.

„Jedino što može da ublaži pad su građevinski radovi. Turizam i saobraćaj su imali debakl, a vidimo i smanjenje maloprodaje. Takođe veliki je pad uvoza i izvoza. Gde god da zagrebete u aprilu je duboko negativno“, napominje Đogović.

U aprilu je međugodišnji pad izvoza iznosio 28,9 odsto, a pad uvoza 28,1 odsto. Ipak i u ovim minusima ima nešto pozitivno, a to je za 145 miliona evra manji robni deficit nego u aprilu prošle godine.

Zavod za statistiku objavio je juče i ocenu bruto domaćeg proizvoda u prvom kvartalu ove godine po kojoj je ekonomska aktivnost u prva tri meseca porasla za pet odsto.

Najveći međugodišnji rast zabeležilo je građevinarstvo – 19,6 odsto, dok su informisanje i komunikacije i državna uprava ostvarili rast od 11,8 odsto.

Industrija i rudarstvo su porasli za 4,5 odsto.

Kada se pogleda kako je upotrebljen ovaj BDP zanimljivo je da je državna potrošnja imala rast od čak 12 odsto u odnosu na prvo tromesečje 2019. godine. Poređenja radi, u istom tromesečju prošle godine ovaj rast je iznosio svega 2,4 odsto.

Značajan doprinos su dale i investicije u osnovna sredstva sa rastom od 10,7 odsto, što je više nego u prvoj polovini prošle godine, ali mnogo manje nego u drugom delu 2019. Lična potrošnja zabeležila je dosta skromniji rast, od svega 3,2 odsto. Na kraju značajno veći rast uvoza (8,3 odsto) od izvoza (3,1 odsto) negativno je uticao na BDP.

Ivan Nikolić objašnjava da se rast državne potrošnje odnosi na kupovinu roba i usluga koja je povećana u prvom tromesečju čak 31 odsto realno u odnosu na isti period prošle godine. Ovo se dobrim delom objašnjava nabavkama medicinske opreme u martu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari