Privrednici podozrivi prema najavama o smanjenju opterećenja na zarade 1Foto: FoNet/ Slobodan Miljević

Ista meta, isto odstojanje. Već 15 godina privrednici traže smanjenje plata i doprinosa, političari obećavaju, ali ne ispunjavaju.

Sve do ove godine kada je ukidanjem naknade za nezaposlenost na teret poslodavca od 0,75 odsto svaka firma rasterećena za celih 510 dinara mesečno ili 6.124 dinara godišnje (na primeru zaposlenog sa prosečnom platom). Tako je pre dva dana predsednik Aleksandar Vučić opet najavio smanjenje poreza na zarade „da bismo motivisali ljude da ih ne drže na crno. Verujem da će to biti impuls i snaga“.

Podsećanja radi još 2012. godine Srpska napredna stranka i Asocijacija malih i srednjih preduzeća i preduzetnika (APPS) zaključili su saradnju o zajedničkom nastupu na izborima, a jedno od obećanja SNS-a bilo je smanjenje opterećenja na rad. Do danas ono se svelo na pomenutih 0,75 odsto. U međuvremenu, izmenama zakona o zdravstvenom osiguranju načinjen je korak u suprotnom smeru.

Od 1. aprila ove godine poslodavci koji zaposle penzionera moraju da mu plate i doprinos za zdravstveno osiguranje od 10,3 odsto, što do sada nisu morali.

U svakom slučaju, Vlada je praveći budžet za ovu godinu odlučila da ima prostora za rasterećenje zarada za svega devet milijardi dinara (ukupno za 2019. godinu će toliko iznositi trošak za budžet). Na primer, Fiskalni savet je dao analizu prema kojoj je bilo prostora za smanjenje nameta za tri procentna poena, sa 63 na 60 odsto prosečne neto plate što bi značilo manje troškove za privredu za oko 25 milijardi dinara, što je bilo moguće „da se Vlada opredelila za manje povećanje zarada zaposlenih u opštoj državi, da se odustalo od nekih drugih parcijalnih poreskih olakšica i da nema izuzetno velikog (i netransparentnog) povećanja izdvajanja za vojsku i policiju“, kako je navedeno u izveštaju Fiskalnog saveta.

Sada uporedo sa najavama smanjenja nameta na zarade zvaničnici najavljuju i značajna povećanja plata u javnom sektoru i penzija, pa je neizvesno koliko će zaista ostati novca da se rastereti privreda. A sami privrednici ističu da je to preko potrebno ako želimo investicije domaćih preduzeća.

Dragoljub Vukadinović, predsednik Metalac grupe iz Gornjeg Milanovca pozdravlja nameru da se smanje porezi, „samo da ne bude opet 0,75 odsto“.

„Ne radi se samo o nametima na plate, već mislim da treba smanjiti i porez na dobit na 10 odsto kao što je bilo, a takođe treba vratiti i poreske odbitke za investicije da bi domaće firme investirale, pošto već nemaju subvencije za zapošljavanje u meri u kojoj ih imaju strane kompanije“, napominje on. Vukadinović takođe tvrdi da bi većina domaćih preduzeća, a verovatno i stranih iskoristila ovo smanjenje nameta da podigne plate zaposlenima.

„Niko ne može da se pohvali da ima velike plate i ne verujem da ne bi učinili nešto za zaposlene“, smatra Vukadinović.

Tomislav Momirović, predsednik kompanije Mona hotel menadžment je kategoričan da ako se privreda ne rastereti, „bićemo u velikom problemu“.

„Tržište se globalizuje, mladi ljudi kada su najproduktivniji odlaze iz zemlje. Plate rastu nevezano od smanjenja poreza, jer ljudi nema dovoljno. Zato mislim da bi smanjenje nameta na plate pre svega otišlo u investicije i generisanje rasta BDP-a. Svi se pitaju zašto su nam investicije male. Smanjite poreze pa će biti veće. To je jedini podsticaj privredi kratkoročno, a stvaranje pravne države traje decenijama“, ističe Momirović.

Krajem prošle godine kada se govorilo o smanjenju nameta Privredna komora Srbije je izašla sa predlogom da se nameti na rad smanje na 46 odsto. Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije kaže da je ovo udruženje još ranije tražilo da se opterećenje plata smanji na oko 50 odsto sa sadašnjih 62 odsto neto prosečne plate.

„Mi to tražimo godinama. Iskustva nekih zemalja su pokazala da zbog prijavljivanja radnika na ukupan iznos plate, prijavljivanje radnika na crno i smanjenje sive ekonomije može doprineti da čak prihodi budžeta porastu, a ne da se smanje“, kaže Atanacković dodajući da bi na ovaj način privreda dobila mogućnost i da poveća plate.

Teško je očekivati da će se ovoliko smanjiti opterećenja plata, jer bi smanjenje nameta sa 62 na 50 odsto koštalo državu više od 100 milijardi dinara.

Slično razmišlja i Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku koji kaže da bi za nerazvijenu zemlju kao što je naša opterećenje zarade trebalo da bude između 30 i 40 odsto.

„Srbija je jedna od retkih zemalja u kojima je i minimalna zarada oporezovana i to istom stopom kao i više zarade. To drži plate niskima, a ljudi sa malim platama ne mogu da troše, a to onda znači i da nema prometa i rasta. Država mora da nađe druge izvore prihoda za budžet, jer ljudi koji imaju neka znanja odoše u inostranstvo i to ne samo zbog manjih plata nego i zato što će posle imati mizerne penzije“, napominje on.

Inače porezi na zarade i doprinosi su najizdašniji konsolidovani prihod države. U 2018. godini naplaćeno je 750 milijardi dinara na ime ovih dažbina na plate.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari