Šef misije MMF: Srpska ekonomija ima strukturne ranjivosti 1Foto: N1

Iako Srbija beleži privredni rast, makroekonomska situacija mnogo je bolja i jake su stope zaposlenosti, važno je da nastavi s reformama da bi se nastavio rast u budućnosti jer postoje strukturne ranjivosti srpske ekonomije protiv kojih se moramo boriti, rekao je za N1 šef misije MMF u Srbiji Sebastijan Sosa.

Sosa je u Danu uživo rekao da prosečni rast u protekle tri godine jeste zabeležio ubrzanje, Srbija jeste postigla višu stopu rasta i on će biti više od tri odsto, što je mnogo bolje nego u prethodnom periodu, ali to nije dovoljno da se obezbedi brži rast prihoda građana.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubodrag Savić ocenio je da čak i kada bismo obezbedili više stope rasta to ne znači da bi građani živeli bolje, jer problem leži u činjenici da preterano obraćamo pažnju samo na rast, a ne na razvoj koji se odnosi na kvalitet tog rasta.

„Zaboravljamo da je pored rasta potrebno je da imamo kvalitet, odnosno razvoj. Zamislimo kada bi nam kojim slučajem došli investitori ne u fabrike koje motaju kablove, već da proizvode visoko tehnološke proizvode gde bi plate bile nekoliko puta više“, istakao je on.

Šef misije MMF: Srpska ekonomija ima strukturne ranjivosti 2
Foto: Medija centar Beograd

Cilj svakog rasta i razvoja jeste ubrzanje životnog standarda, navodi Savić.

„Kad nam kažu imamo rast, a svako se zapita zašto nam nije bolje i nema popravljanja životnog standarda. Imamo rapidno smanjivanje stope nezaposlenosti, a nije nam bolje. Odgovor je da smo zaglavili u razvoju koji karakterišu delatnosti sa najnižim platama i to ne može da poveća više standard ljudi“, ukazao je profesor.

Sosa je rekao i da su za razumevanja toga kako se dolazi do manje nezaposlenosti važna dva faktora.

„Vidimo da je u poslednje tri godine došlo do povećanja zaposlenosti i do smanjenja zaposlenosti, a to ima veze sa faktorima odlazaka iz zemlje i demografije, tj starosti stanovništva“, objasnio je on.

Drugo, dodaje, radno sposobno stanovništvo se smanjuje i u narednih 15 godina, prema podacima UN, populacija stanovništva treba da se smanji za pet odsto, a to ima posledice po produktivnost.

„Jer odlaze uglavnom mladi, to utiče i na rast jer radna snaga se smanjuje, taj problem će biti veliko usko grlo i prepreka održivom rastu u budućnosti“, rekao je Sosa.

Sosa je rekao da bi usporavanje iseljavanja pomoglo poboljšanje u smislu razvoja, ali to zahteva vreme i neće se desiti preko noći.

„Potrebno je da se povećaju plate u dužem periodu, i da to bude podsticaj da se oni koji su otišli vrate u Srbiju. Kvalitet institucija takođe je među razlozima iseljavanje. Vladavina prava, pravna država efikasnost sudskog sistema, to je važno za ljude koji žele da se iseljavaju. Bavljenje time zahteva vremena, ali zaustaviti iseljavanja i stvoriti podsticaj za povratnike zahteva to“, istakao je Sosa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari