Svetska banka: Srbija će ove godine teško postići rast od 3,5 odsto 1Foto: EPA-EFE/SHAWN THEW

Srpska ekonomija je u prvoj polovini ove godine imala rast od 2,8 odsto, tako da će biti teško postići planirani godišnji rast od 3,5 odsto, ocenili su danas stručnjaci Svetske banke.

Svetska banka je u novom redovnom ekonomskom izveštaju za Zapadni Balkan, pod naslovom „Rastuće neizvesnosti“, prognozu rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije smanjila na 3,3 odsto, a očekivani srednjoročni rast je četiri odsto.

Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ndegva je na predstavljanju izveštaja novinarima rekao da je srpska ekonomija na „zdravim nogama“ i da reforme idu u dobrom smeru, ali da privreda može da ima i bolje rezultate od postignutih.

Za to je neophodno, kako je istakao, nekoliko reformi koje bi doprinele da privredni rast u srednjem roku bude od pet do sedam odsto.

Po oceni stručnjaka Svetske banke, potrošnja i investicije u Srbiji, iako snažne, neće biti dovoljne da nadoknade posledice usporavanja rasta izvoza jer su usporene privredne aktivnosti glavnih trgovinskih partnera, pre svega Italije, ali i Nemačke.

Najavljeno povećanje zarada u javnom sektoru će, kako je ukazano, verovatno dodatno doprineti nepovoljnoj promeni pokretača privrednog rasta.

„Pored toga ova mera će učiniti da održavanje fiskalne ravnoteže bude mnogo teže, a povećaće se i deficit“, navodi se u izveštaju Svetske banke.

Ukazano je da je veća potrošnja u Srbiji, kako javna tako i privatna, uglavnom posledica rasta uvoza, koji je u prvoj polovini ove godine uvećan 12,2 odsto, a očekuje se da će taj trend biti nastavljen do kraja godine.

„Rezultati industrije su u prvoj polovini godine bili razočaravajući, a prvi pokazatelji ukazuju i na skromnu poljoprivrednu sezonu“, navodi se u izveštaju Svetske banke.

Ekonomista Svetske banke u Beogradu Lazar Šestović je rekao da deficit tekućeg računa beleži snažan rast, odnosno da je izraženo u evrima u prvoj polovini ove godine uvaćan za 51 procenat u odnosu na prethodnu godinu.

Rast deficita tekućeg računa je, kako je objasnio, uglavnom bio uslovljen povećanjem trgovinskog deficita od 16 odsto, jer je izvoz povećan 8,5 odsto, a uvoz 10,2 odsto.

„Prognoza je da će deficit tekućeg računa u 2019. godini biti povećan sa prošlogodišnjih pet odsto na 6,7 odsto BDP-a“, rekao je Šestović.

On je naveo da je dobro što rastu strane direktne investicija koje su u prvoj polovini godine iznosile 1,8 milijardi evra, 28 odsto više nego u istom periodu prošle godine, što je i više nego dovoljno za finansiranje deficita tekućeg računa.

Šestović je istakao da bi Vlada Srbije u vođenju javnih finansija trebalo da ima u vidu rizike usled dešavanja na svetskim tržištima koja mogu uticati na planirani privredni rast.

To znači, kako je naveo, da bi bilo bolje da plate u javnom sektoru budu povećane u skladu sa rastom BDP-a i inflacijom, a ne više od toga, kako je odlučila Vlada.

Vlada Srbije bi trebalo da nastoji da zadrži konkurentnost privrede, a tome ne doprinosi ni najavljeno povećanje zarada mimo realnih mogućnostu, upozorila je Galina Andronova Vinselet, rukovodilac sektora u Svetskoj banci za makro-ekonomke politike u Evropi i centralnoj Aziji.

Ona je navela da se i u Srbiji, kao i regionu, nastavljaju pozitivna kretanja na tržištu rada, pre svega usled kreiranja novih radnih mesta.

Po oceni stručnjaka Svetske banke, srednjoročne projekcije rasta BDP-a Srbije u velikoj meri zavise od brzine strukturnih reformi, jer još nije reformisan javni sektor koji karakteriše ozbljna neefikasnost državnih preduzeća.

Predložena je i dalja reforma pravosuđa i državnih institucija, unapređenje regulative finansijskog sektora, veća podrška razvoju malih i srednjih preduzeća i lakša procedura u trgovini sa svetom.

„Kratkoročno, najvažnije pitanje je vreme trajanja izborne kampanje i perioda potrebnog za formiranje nove vlade“, upozorili su stručnjaci Svetske banke.

Pad nezaposlenosti i usporavanje privrednog rasta zemalja Zapadnog Balkana

Prema proceni novog redovnog ekonomskog izveštaja Svetske banke, pod naslovom „Rastuće neizvesnosti“, rast u regionu će u 2019. godini iznositi 3,2 odsto, što je pad u odnosu na 3,9 odsto u 2018.

Rast je nastavljen u Severnoj Makedoniji u 2019. nakon značajnog usporavanja, na Kosovu se očekuje i dalje snažan rast od četiri odsto, dok većina privreda u regionu beleže sporiji rast u poređenju sa prethodnom godinom, ukazali su ekonomisti Svetske banke.

Njihova je procena da iako se za 2020. i 2021. godinu predviđa rast regionalne ekonomije, on će ostati neznatno ispod desetogodišnjeg maksimuma postignutog 2018. godine.

„Kontinuirani rast u regionu pomoći će u otvaranju novih radnih mesta, uključivanju većeg broja žena na tržište rada i u rešavanju izazova emigracije“, rekla je regionalna direktorka Svetske banke za Zapadni BalkanLinda Van Gelder.

Dodala je da „skupljanje ekonomskih oblaka na horizontu upućuje na potrebu da donosioci politika ojačaju konkurentnost, povećaju efikasnost i efektivnost javne potrošnje i reše rastući fiskalni disbalans, kako bi nadogradili ove uspehe i stimulisali održivi rast“.

Po nalazima Svetske banke, uprkos ekonomskom usporavanju, u regionu se nastavlja rekordno smanjenje nezaposlenosti. U poređenju sa prošlom godinom, do juna ove godine otvoreno je 150.000 novih radnih mesta u regionu.

Taj trend obuhvata 43.000 radnih mesta za mlade, pri čemu je skoro polovina tih radnih mesta otvorena u Albaniji.

„Čak i sa ovako pozitivnim ekonomskim kretanjima, samo 44 odsto radno-sposobnog stanovništva na Zapadnom Balkanu ima posao, a neaktivnost na tržištu rada je i dalje prisutna sa 48 odsto, te su zabrinjavajuće sve veće međuregionalne razlike u rezultatima tržišta rada“, navele je Svetbanka u saopštenju.

Kako je istaknuto, i na Kosovu i u Bosni i Hercegovini neaktivnost se povećala u 2019, što sugeriše da je više ljudi napustilo tržište rada nego što je onih koji su pronašli posao.

Stručnjaci Svetske banke su ukazali da zemlje Zapadnog Blakana treba da, usled sve veće neizvesnosti, brzo unapređuju javnu potrošnju i konkurentnost.

„Strože kontrole fonda zarada, smanjenje poreskih izdataka i bolje targetiranje socijalnih programa mogu da rezultiraju većim javnim ulaganjima, povećanjem jednakosti i stvaranjem fiskalnih rezervi kako bi se ublažili rastući rizici u regionu, navela je Svetska banka u ekonomskom izveštaju za Zapadni Balkan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari