U većini lokalnih samouprava još nema rodno odgovornog budžetiranja 1Foto: Pixabay/Stevepb

Većina lokalnih samouprava u Srbiji još nije uspešno uključila rodno odgovorno budžetiranje u svoje budžete, ali oko 30 do 35 odsto njih su primer dobre prakse kako to treba učiniti u narednom periodu, ocenjeno je danas na konferenciji u Beogradu.

Skup o rodnom odgovornom budžetiranju organizovala je Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) u okviru Programa „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu ka EU – druga faza“, koji finansira Vlada Švedske.

Državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak ocenio je da rodno odgovorno budžetiranje nije samo izazov, već i održivo dostignuće na svim nivoima uprave u Srbiji.

„Vlada Srbije je u prethodne dve godine, zajedno sa svojim partnerima, najviše radila na stručnom usavršavanju i podizanju kapaciteta i znanja jedinica lokalnih samouprava o svim relevatnim temama, pa tako i o rodno odgovornom budžetiranju“, rekao je on.

Bošnjak je naveo da je rodno odgovorno budžetiranje uvedeno 2015. Zakonom o budžetskom sistemu.

„Pred nama je sada više od 20.000 državnih službenika i još oko 30.000 zaposlenih na lokalnom nivou čije znanje o rodno odgovornom budžetiranju treba da unapredimo u narednom periodu“, kazao je Bošnjak.

On je podsetio da u Srbiji postoji i Strategija za rodnu ravnopravnost čiji je cilj da se poveća učešće žena u procesima odlučivanja.

„Na izvršnom nivou Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave trenutno radi osam žena, a dva muškaraca“, dodao je Bošnjak.

Menadžerka Programa EU „Exchange 5“ u SKGO Milena Radomirović rekla je da 70 odsto lokalnih samouprava u Srbiji uspešno primenjuje programske budžete.

„U tom procesu akcenat moramo staviti na inkorporiranje rodno odgovornog budžetiranja“, ocenila je Radomirović.

Ona je kazala da će se u narednom periodu realizovati i obuke predstavnika lokalnih samouprava koje se odnose na uvodjenje rodno odgovornog budžetiranja.

„Fiskalni savet i Državna revizorska institucija (DRI) počele su da posmatraju aspekte rodno odgovornog budžetiranja na nacionalnom nivou, a verovatno će to uskoro početi i na lokalnom“, dodala je Radomirović.

Predstavnica agencije Ujedinjenih nacija „Women“ Olja Janković Leković kazala je da se ta organizacija od 2008. bavi uvodjenjem rodno odgovornog budžetiranja na nacionalnom i pokrajinskom nivou.

„Uvodjenje rodno odgovornog budžetiranja je oblast u kojoj je Srbija svrstana u jednu od najnaprednijih evropskih zemalja“, navela je Janković Leković.

Ona je rekla da je za uspešno uvodjenje rodno odgovornog budžetiranja u lokalnim samouprava u Srbiji neophodno da postoji saradnja izmedju onih koji se bave finansijama, onih koji programiraju budžete, ali i nevladinog sektora koji se bavi definisanjem rodno osetljivih grupa.

„Lokalne samouprave treba da počnu proces rodne analize kako bi na osnovu dobijenih podataka i definisanih budžetskih ciljeva, uspešno otklonile rodnu neravnopravnost“, dodala je Janković Leković.

Nezavisna konsultantkinja Aleksandra Vladisavljević navela je da je jedan od glavnih problema prilikom uvodjenja rodno odgovornog budžetiranja na lokalnom nivou, proces planiranja u opštinama i gradovima i nedovoljno učešće tela za rodnu ravnopravnost u tom procesu.

„Mnogi strateški dokumenti koji su doneti na lokalnom nivou nemaju rodnu perspektivu. To mora da se prevaziđe“, objasnila je ona.

Vladisavljević je kazala da zaposleni u lokalnim samoupravama u Srbiji treba da napuste „ad hoc“ planiranje i pređu na sistemsko, kao i da utvrde da li postoje lokalni mehanizmi i ljudski resursi za uspešan proces uvođenja rodno odgovornog budžetiranja.

„Važno je i da se podaci na lokalnom nivou sistemski unapređuju, kao i da se vodi rodno odgovorna statistika“, ukazala je ona.

Generalni sekretar SKGO Đorđe Staničić rekao je da ta organizacija rodnu ravnopravnost ne posmatra kao pojedinačnu aktivnost, već kao „nešto što prožima sve ostale aktivnosti SKGO“.

Po njegovim rečima, SKGO se bavi programskim budžetiranjem, a ono u potpunosti menja višedecenijsku praksu pripreme budžeta jer se svaki trošak u budžetu dovodi u vezu sa konkretnim aktivnostima i ciljevima koje treba postići.

„Verujem da ćemo u komunikaciji sa lokalnim samoupravama u Srbiji uspeti da utvrdimo najjednostavnije načine da se rodno odgovorno budžetiranje uvede u njihove budžete, kao i da se na taj način približimo potrebama gradjana na lokalnom nivou“, kazao je Staničić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari