Unija pekara: Uvoz hleba, višak pekara i nepostojanje zanatske komore glavni problemi 1Foto: Freeimages/ Adriano Alves

Pekarstvo u Srbiji se, pored povećanog uvoz hleba i pekarskih proizvoda, suočava i sa 40 odsto više pekarskih radnji od optimalnog broja, ali i s nepostojanjem zakona o zanatstvu, odnosno zanatske komore, izjavio je danas predsednik Unije pekara Srbije Zoran Pralica.

„Povećanju uvoza smrznutog i polugotovog hleba i peciva u Srbiju doprinele su distribucija u trgovinskom lancima, pre svega ‘Lidlu’ koji ima svoju centralnu pekaru, kao i firme koje ovdašnje hotele i druge ugostiteljske objekte snabdevaju uglavnom smrznutim pecivom“, kazao je Pralica agenciji Beta.

Naveo je da je ta praksa normalna u svetu, i da domaća kompanija „Don Don“ takodje ima asortiman zamrznutih artikala koje uglavnom izvozi.

Pralica smatra da je jedan od glavnih problema u pekarstvu u Srbiji sve veći broj pekara, koje usitnjavaju tržište, često ne posluju po propisu i ne prijavljuju radnike.

„Procena je da u Srbiji ima oko 7.000 maloprodajnih pekarskih radnji, ali tačan broj proizvođača se ne zna, jer nisu sve firme, odnosno preduzetnici registrovani na isti način. Ipak, i golim okom se može videti, naročito u Beogradu, da ima sve više pekara, procena je oko 40 odsto više od optimalnog u odnosu na broj stanovnika“, rekao je on.

Dodatan veliki problem je manjak prodavaca u pekarama i nedostatak kvalifikovanih majstora pekara.

„Srpskom pekarstvu je hitno potreban i zakon o zanatsvu, kao i uspostavljanje zanatske komore, kako bi se oblast uredila na pravi način“, kazao je Pralica.

Podsetio je da se dnevno u Srbiji proizvede 3,5 miliona vekni hleba.

U Srbiji se godišnje pojede u proseku nešto više od 100 kilograma hleba po stanovniku, što je tri puta više od proseka u Evropi.

List „Politika“ je danas objavio da je Srbija u 2019. godini više nego udvostručila uvoz hleba i pekarskih proizvoda: uvezeno je 6.000 tona „svežeg“ hleba, peciva i tosta u vrednosti od 6,8 miliona evra.

Godinu dana ranije, 2018. godine, uvoz je vredeo 3,1 milion evra, a kako „Politika“ nezvanično saznaje, vekne su najviše stizale iz Rumunije, Nemačke, Bugarske, pa i Hrvatske u kojoj je od ulaska u EU uvoz hleba znatno povećan.

List je preneo da se zamrznuto uvozno pecivo pred očima kupaca samo „dopeče“, uglavnom u trgovinskim i pekarskim lancima i prodaje kao sveže.

U svetu, kako je objašnjeno, „parbejking“, kako se naziva ova tehnika pripremanja hleba i peciva (delimično pečeni, a onda brzo zamrznuti spremni za transport) sve više zamenjuje tradicionalno pekarstvo.

Trgovci time smanjuju troškove proizvodnje, u svakom trenutku mogu da isporuče hleb i pecivo jednakog kvaliteta i više im nisu potrebni visokokvalifikovani pekari, jer svaki zaposleni može da gotovo pripremljene proizvode ispeče i stavi na police.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari