Aleksandrovič: Ljudi su ustali da se oslobode ruske ideologije, korupcije i kriminala 1Foto: Peđa Popović

Ideologija ruske imperije bila je da su države sve, a čovek ništa. Nasleđe te ideologije i današnja ideologija Moskve se ne uklapaju sa evropskim vrednostima i zato mi ne možemo da izgradimo sistem bezbednosti zajedno sa Rusijom – istakao je ambasador Ukrajine u Srbiji, Oleksandr Aleksandrovič tokom promocije knjige “Kratka istorija Ukrajine” na štandu “Danasa”, u okviru sajma medija “Media market”.

O ovoj knjizi u izdanju “Dan Grafa”, izdavačke kuće lista “Danas”, govorio je i novinar i bivši glavni urednik “Danasa” Mihal Ramač, a razgovor je vodio Rade Radovanović. Ambasador Aleksandrovič naglasio je da se od početka “nove nezavisnosti” Ukrajine, a naročito u poslednje četiri godine, izdaje sve više knjiga koje prikazuju stvarnu istoriju Ukrajine. Podsećajući da na brojne primere tlačenja, progona i mučenja ukrajinskog naroda, koje je činilo Moskovsko carstvo, kasnije i Sovjetski savez, on je istakao da i danas ima tačaka neslaganja. “Glavni razlog za sukobe danas je primarno neslaganje osnovnih ljudskih vrednosti. Danas su ljudi u Ukrajini ustali da se oslobode od korupcije i kriminala”, naglasio je Aleksandrovič. Osvrnuvši se na sukobe na Krimu i aneksiju koju je sprovela Rusija, on je ukazao da je u tom ratu izgubljeno oko 11.000 ljudi iz Ukrajine, da je tamo prisutna ruska vojska, a ne “separatisti” ili “proruske snage”, kako ih većina srpskih medija pogrešno naziva, koji proteruju lokalno stanovništvo. On se osvrnuo na trenutno aktuelni odnos religijskih zajednica u Ukrajini, nakon što je vaseljenski patrijarh Vartolomej priznao ukrajinsku pravoslavnu crkvu “Kijevske patrijaršije” kao autokefalnu.

Mihal Ramač razjasnio je da u Ukrajini postoje tri različite pravoslavne crkve, “Ruska” sa sedištem u Moskvi, “Kijevska pravoslavna crkva” i “Nezavisna pravoslavna crkva”. “Te crkve su i ranije pozvane da se ujedine i izaberu jedinstvenog poglavara. Glavni okvir, naravno jeste politički, jer Moskva želi da zadrži što više pravoslavaca pod svojim okriljem, a Ukrajina prirodno teži da ima svoju crkvu, kao što na to imaju pravo svi drugi narodi”, naveo je Ramač.

Ambasador Aleksandrovič naglasio je i da se država, naravno ne meša u crkvene stvari ali, sa druge strane, jedan od kanona vaseljenske crkve jeste da religijska pitanja prate državna i nacionalna pitanja i promene granica.

Oleksandrovič je naglasio i da je ambasada i država Ukrajina odlučila da u narednim godinama izdvaja još više novca za kulturnu i humanitarnu saradnju sa Srbijom i promovisanje ukrajinske kulture, književnosti i istorije u Srbiji. “Želimo da razbijemo mitove i stereotipe o Ukrajini kao zemlji koja je oduvek bila pod vladavinom Moskovskog carstva, i ukažemo na veze Ukrajine i Srbije”, naglasio je on, dodavši da se to može saznati i iz ove knjige.

Pisci knjige su Arkadij Žukovski i Orest Subteljni. Ramač je naglasio da su autori živeli i radili na Zapadu, te da zato nisu opterećeni nikakvom ideologijom, ni antiruskom ni bilo kojom, već su okrenuti zapadnoj publici. Svi posetioci “Danasovog” štanda na “Media Marketu”, tokom trajanja promocije mogli su besplatno da dobiju knjigu “Kratka istorija Ukrajine”, a u okviru Sajma knjiga knjiga se delila besplatno uz kupljeni primerak današnjeg štampanog izdanja “Danasa”.

List Danas na sajmu medija Media Market

Program za 25. oktobar

12.00: Promocija knjige u izdanju “Dan Graf” – “Mašina za rasipanje para” Dušana Pavlovića; 13.00: Razgovor “Štampa u Srbiji nekada i sada” (novinarka i osnivačica “Danasa” Gordana Logar, Adam Sofronijević iz Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković” i Ivana Jovanović Gudurić); 16.00 Tribina “Javnim servisi u Srbiji u rukama građana ili vlasti?” (Aleksandar Gajović, Đorđe Vlajić, Jovanka Matić, Sanja Kljajić); 18.00: “Danas” i “Novi Optimizam” – “100 godina Jugoslavije: Najbolji je sanjali, a najgori rušili” (Branka Prpa, Dino Mustafić, Božo Koprivica, Duško Vujošević, Srđan Milošević, Dragan Popović, moderira Marina Fratucan.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari