Dela koja će nadživeti 22. vek 1

Posle antologija savremene francuske, britanske i američke drame koje je priredio Jovan Ćirilov, kao i trotomne nemačke savremene drame na kojoj je radila grupa autora, izdavačka kuća Cepter buk Vorld (Zepter Book World) u biblioteci „Ogledalo“ objavila je prvu Antoligiju savremene srpske komedije.

NJen priređivač je tetraolog Radimr Putnik i u njoj je sabrano 15 komada, čiji su autori stvarali od 1965. do danas. Svaki od autora – od Aleksandra Popovića, čije je pojavljivanje označilo početak nove, poslednje faze srpske drame, do Nebojše Romčevića, predstavljen je sa po jednom komedijom, a Antologija sadrži i biografije svih zastupljenih pisaca. Putnik je u predgovoru obrazložio izbor i delo svakog od pisaca koja se nalaze pred čitaocima.

U Antologiji su sabrani: „Razvojni put Bore Šnajdera“ Aleksandra Popovića, „Generali ili srodstvo po oružju“ Borislava Pekića, „Kosančićev venac 7“ Slobodana Selenića, „Kazanova protiv Don Žuana“ Miroslava Ilića, „Čudo u Šarganu“ LJubomira Simovića, „Osmejak svetog Spiridona“ Slobodana Stojanovića, „Siroti mali hrčki“ Gordana Mihića, „Dve leve i dve desne noge“ Miloša Nikolića, „Strankadžije iliti neki Sterija piše Rodoljupce“ Radoslava Zlatana Dorića, „Je li bilo kneževe večere“ Vide Ognjenović, „Zmaj od Srbije“ Miladina Šervarlića, „Kralj i njegov komediograf“ Milovana Vitezovića, „Kaskader“ Bratislava Petkovića, „Ništa bez Trifolija“ Rusomira Bogdanovskog i „Grobljanska ulica“ Nebojše Romčevića.

– Putnikov izbor je apsolutni pogodak, osim što nema onih koji koji nisu hteli da budu objavljeni. Ovo je važna knjiga za sve koji se bave pozorištem, utoliko više što ovi komadi do sada nisu postojali u štampanom obliku. Mi do sada nismo imali antologiju moderne srpske komedije. Postojala je samo Selenićeva Antologija savremene srpske drame. U našoj sredini ima mnogo vrsnih pisaca. NJih povezuje samo jezik, dok su njihovi komadi autorski jedinstveni i iskristalisani i mnogi zaživeli i u drugim medijima – u pozorištu, mjuziklima, na filmu, a igraju se i van Srbije. Tu si i antologijska Selenićeva, Popovićeva, Pekićeva i Simovićeva dela koje su ostala van ove Antolgije. Sva će nadživeti i 22. vek – ocenio je Boško Milin, profesor dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti, pozorišni kritičar i selektor Sterijnog pozorja.

Pisac Boško Suvajdžić, član upravnih odbora Vukove zadužbine i Muzeja pozorišne umetnosti, ocenio je Putnikovu Antologiju kao „dragocenu sintezu koja objektivnim pogledima i preciznom valorizacijom svedoči o savremenoj srpskoj drami“.

– U Antologiji je petnaest naslova različitih žanrovskih obeležja koji su sinhroni presek i kroz poetizaciju pojednih autora. To što u njoj nisu neki klasici, to nije do priređivača i izdavača. Izbor komada nije slučajan, jer govori o fazama razvoja našeg pozorišta. U svim ovim komadima kao tema se provlače odnosi istorije, politike i mita, a u njima najvidljiviji je njihov dijalog sa Branislavom Nušićem i Jovanom Sterijom Popovićem. Istovremeno postavlja se i pitanje koliko Nušićevo verovanje u ‘isceliteljsku moć humora’ opstajava u nama i u društvu u kome živimo – rekao je Boško Suvajdžić.

Bez Dušana Kovačevića

U predgovoru Antologije Radomir Putnik „sa žaljenjem saopštava da Dušan Kovačević nije odobrio da se njegova komedija ‘Balkanski špijun’ objavi u ovom izboru“. Kovačević je objasnio za Politiku da sa izdavačkom kućom Laguna ima ekskluzivni ugovor o objavljivanju izbranih dela i da bi objavljivanje u Antologiji zahtevalo aneks tog ugovora i dodatno regulisanje tantijema. Laguna je počekom aprila objavila drugu knjigu Kovačevićevih drama u kojoj su pored „Balkanskog špijuna“ i komadi „Proleće u januaru“, „Il iluminacija“ i „Zvezdana prašina“.

Novi brutalizam

„Posle raspada Jugoslavije i sloma socijalizma, nastale su nove države na teritoriji pređašnje zemlje. Sve one imale su istovetan zadatak: trebalo je obnoviti društvo na osnovama ideje liberalnog kapitalizma, uz obavezu tranzicije privrede i reforme državne uprave. Dramatični događaji kroz koje je prošla Srbija nisu bili pogodno tle za komediografe. Tragična sudbina izbeglica, stvaranje nove ekonomske emigracije, nespremnost autoritarnog režima da prepozna nastupajuće promene i blagovremeno na njih reaguje, isključivost i samozodovoljstvo vlasti potpomognuto raspirivanom nacionalnom mitomanijom, kao i još dugi niz uzroka, doveli su sloma Srbije. Usledio je četvrt veka dug period izgradnje demokratskih principa, pri čemu je izvesno da će taj proces dugo trajati. Žanr komedije ustupio je mesto drugim žanrovima, pre svega novom brutalizmu i kritičkoj društvenoj i porodičnoj drami“, konstatuje Radomir Putnik u predgovoru Antologije savremene srpske komedije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari