Kako je spomenik Stefanu Nemanji uzburkao javnost   1Foto: Beta/Milan Timotić

Od kada je odlučeno da će Stefan Nemanja (1113-1199), veliki župan Raške, dobiti spomenik u Beogradu, u javnosti se vode polemike.

I dok niko nije sporio važnost podizanja spomen-obeležja tvorcu srpske državnosti, koga crkva slavi kao Svetog Simeona Mirotočivog, stvaranje monumentalne skulpture na Savskom trgu pratile su kontroverze.

I danas spomenik Stefanu Nemanji, rad ruskog vajara Aleksandra Rukavišnjikova, deli javnost. Predstavnici vlasti nazivaju ga “turističkom atrakcijom i simbolom grada, na najlepšem beogradskom trgu”, a arhitekte i istoričari umetnosti “megalomanskim kičem”.

Spomenik dočarava vladarsku figuru Stefana Nemanje u plemićkoj odori, koji u desnoj ruci drži mač, a u levoj Hilandarsku povelju, čime je autor hteo da ga prikaže kao velikog državnika. Na postamentu se nalaze reljefi iz Nemanjinog života i srpske istorije. Zajedno s postamentom težak je 80 tona, visok 23,5 metra i najviši je spomenik u Srbiji.

Konkurs za izradu spomenika raspisan je početkom februara 2016. godine na konstitutivnoj sednici Odbora za podizanje spomen-obeležja Stefanu Nemanji.

Narednog septembra Sekretarijat za kulturu Beograda raspisao je javni i pozivni međunarodni dvostepeni konkurs za izradu rešenja za spomen-obeležje Stefanu Nemanji na Savskom trgu.

Okončan je marta 2018. godine objavljivanjem rezultata, a prvu nagradu je odneo ruski vajar Aleksandar Rukavišnjikov.

Radovi na Savskom trgu počeli su četiri meseca kasnije. Trebalo je sve da bude završeno za 420 dana. Međutim, postavljanje prvih delova postamenta počelo je tek u avgustu 2020, a poslednjih delova statue polovinom novembra.

Spomenik Stefanu Nemanji je otkriven na Savindan 2021. godine uz prisustvo političkog vrha Srbije, ali i protest ispred Filozofskog fakulteta.

Arhitekte i istoričari umetnosti ukazivali su da spomenik ne odgovara onome što je predviđao konkurs. Najpre se to odnosi na visinu, s obzirom da je odobreno rešenje predviđalo da bude visok 15 metara, i da u ruci drži krst, a ne mač. Takođe i da je zakopčan nečim što se ne može nazvati srednjevekovnim kaišem. I na kraju da je u pitanju zastareli koncept figurativne skulpture.

“Ruglo prestonice”

Ocenili su da je Savski trg s takvim spomenikom postao još jedno ruglo srpske prestonice:

– Unižava postojeći spomenik kulture iz 19. veka i jedan od najboljih znakova modernizacije Srbije toga vremena – zgradu Glavne železničke stanice. Ta zgrada je zaslužila da sama bude spomenik, a ne da ispred sebe ima grdosiju faraonskog tipa – pričala je istoričarka umetnosti Irina Subotić za Nova.rs, dok je njen kolega i profesor Filozofskog fakulteta Nenad Makuljević istakao da delo očigledno ne proizlazi iz srpske kulture:

– Spomenik je prepun nelogičnosti u detaljima. Stefan Nemanja stoji na raspuklom vizantijskom šlemu koji simbolizuje da je srpska kultura nastavljač vizantijske. To nije zasnovano na istorijskoj stvarnosti Nemanjinog doba. Spomenik je megalomanskih dimenzija i u potpunosti je narušio izgled ovog dela grada i pretvorio okolne objekte u njegove kulise – kazao je Makuljević za Nova.rs.

Ukupan trošak tajna

Istoričarka i profesorka Filozofskog fakulteta Dubravka Stojanović istakla je kako „spomenik predstavlja povratak u 19. vek i to u onu njegovu kič fazu”, a njena koleginica Radina Vučetić da “deluje kao nadgrobni spomenik modernoj Srbiji”.

Pobedom na konkursu Rukavišnjikov je dobio novčanu nagradu od 50.000 evra, ali vrednost kompletnog projekta i dalje je „državna tajna“.

– Zahtev vajara je bio da se cena spomenika ne otkrije – izjavio je Goran Vesić, dodavši da će cifra biti poznata „posle završetka spomenika i dozvole vajara“.

Ali, do toga nije došlo. Kada su mediji ponovo tražili informacije, uskraćene su im uz objašnjenje da je taj podatak Vlada klasifikovala kao poverljiv i da će biti dostupan javnosti 2023. godine.

Delovi spomenika, kako su pokazali podaci N1, plaćeni su devet miliona evra, a ukupno renoviranje trga stajalo je duplo više.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari