Mimovizija 25. septembra u Kvaci 22 - Omiljeni mimovi, muzika i razgovor o knjizi “Kultura internet mimova” 1Foto: Promo Kvaka 22

Šta su mimovi ako ne odraz života na internetu? Šta je život ako ne ljudi, razgovori i dobra muzika? Mimovizija sve ovo spaja, poručuju organizatori ovog događaja, koji je zakazan za 25. septembar u Kvaci 22 i počinje od 18 sati muzikom i projekcijom omiljenih mimova, a nastavlja razgovorom o knjizi “Kultura internet mimova” Frederika Kaplana i Nikolasa Nove.

Mimovizija je namenjena svim milenijalcima (i onima koji se tako osećaju), stručnjacima za mimove, admine stranica i one koji prosto vole dobar humor i žurke. Razovor o pomenutoj knjizi vodiće Luka Bešlagić, provajder egzistencijalističkih mimova sa IG stranice Metanivo i profesor na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK) dok je za muziku zadužen Piratski Satelit

Knjiga “Kultura internet mimova” koju je objavio FMK, polazi od toga da smo svi deo svetske mim zajednice, uvučeni u nezaustavljivu hiper(re)produkciju svedenih poruka, rekontekstualizovanih fragmenata i isečaka naše simulirane medijske realnosti.

“Milioni ljudi stvaraju, modifikuju i dele mimove – tu veoma jednostavnu digitalnu formu, koja postmodernistički parazitira na postojećim medijskim materijalima: od frejmova iz mejnstrim filmova i stripova, do delâ visoke umetnosti i klasičnog slikarstva. Kao takvi, mimovi predstavljaju jedan od najzastupljenijih i najdeljenijih sadržaja i pomažu nam da razumemo digitalnu kulturu koja ih proizvodi kao nešto što kolektivno stvaramo a ne kao nešto što nam se događa” navodi se na portalu FMK.

U uvodu knjige stoji i da je Ričard Dokins skovao reč mem prema analogiji sa terminom gen iz oblasti biologije.

“Ovim terminom se označava kulturna replikacija – ponekad u svom izvornom obliku, a češće sa izmenama – posredstvom imitativnih sekvenci. Ova nova reč je takođe i pozivanje na francusku reč même koja znači „isto“. Mim je ono što istrajava kada se même (isto) reprodukuje.
Ipak, definisanje onoga što opstaje i precizno određivanje jedinice replikacije nije jednostavan zadatak. To može biti „sadržaj“ kulture (za Dokinsa je uvodna tema Betovenove Devete simfonije primer mima) ili određeni skup ponašanja, kao što je, recimo, plesni pokret. Zahvaljujući relativno lakoj reprodukciji i modifikaciji digitalnog sadržaja, mimovi su postali jedan od centralnih elemenata internet kulture. Oni su takođe i izvanredan primer kompleksnosti fenomena replikacije/modifikacije. Internet mimovi se samoorganizuju u mreže, u okviru kojih zatim dolazi do njihove rekonfiguracije i učvršćivanja. Zahvaljujući digitalnim alatima, mimovi se lako mogu identifikovati i lako im se može ući u trag, čime je njihova katalogizacija veoma pojednostavljena”

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari