Ministarstvo kulture reagovalo povodom „tendencioznih i netačnih ocena o ulaganjima u kulturi" 1Foto: Bojan Cvejić

Ministarstvo kulture reagovalo je povodom „tendencioznih i netačnih ocena o ulaganjima u kulturi“ dramskog pisca, poslanika Narodne stranke i predsednika Odbora za kulturu Narodne skupštine Siniše Kovačevića i pojedinih medija.

Ovo reagovanje prenosimo u celosti u nastavku:

„Povodom tendencioznih i netačnih ocena o ulaganjima u kulturi dramskog pisca, poslanika Narodne stranke i predsednika Odbora za kulturu Narodne skupštine Siniše Kovačevića i pojedinih medija, Ministarstvo kulture ističe da upravo takva površnost i zlonamerna ostrašćenost nanose štetu u prvom redu kulturi dijaloga, ali i kulturnoj sceni u celini.

Neutemeljeno kritizerstvo i bezobzirno omalovažavanje, u najmanju ruku, primetnih i konkretnih rezultata na temeljnom i strateškom unapređenju kulture, predstavlja pokušaj korozivnog podrivanja teško izborenog i dugo očekivanog boljitka na kulturnoj sceni Srbije.

Nasuprot paušalnim tvrdnjama kako je sve u oblasti kulture zasnovano samo na obećanjima, ističemo da konkretni pokazatelji demantuju ovakve stavove. Ne samo da je otvoren Muzej savremene umetnosti i Narodni muzej Srbije, nakon čitave decenije koliko su bili nedostupni našoj javnosti i posebno mladima koji su odrastali u tom periodu, obnove pozorište „Bora Stanković“ u Vranju, projektovanja Koncertne dvorane, Ministarstvo kulture i Vlada Republike Srbije ozbiljno rade na unapređenju ove društvene oblasti u celini.

Podsećamo da je samo u 2022. godini sredstvima Vlade Republike Srbije započeta potpuna rekonstrukcija i adaptacija multifunkcionalnog kulturnog centra Pirot, nekadašnjeg Doma vojske, za šta je izdvojeno tri miliona evra, a započeti su i radovi na izgradnji potpuno nove scene Narodnog pozorišta Niš i adaptaciji postojeće, za šta je namenjeno milion evra.

Činjenice jasno pokazuju da je samo u poslednje dve godine rekonstruisano ukupno 48 kulturnih centara i domova kulture u Srbiji, kroz program “Gradovi u fokusu” sa 700 miliona dinara, koji je važan deo kulturne politike i koncepta koji je usmeren upravo na stvaranje uslova za nastanak novih mladih umetnika. Samo u prošloj godini, zahvaljujući takvoj politici, obnovljene su 22 multifunkcionlane ustanove kulture, među kojima rekonstrukcija Kulturnog centra u Smederevskoj Palanci, adaptacija Kulturnog centra u Mionici, rekonstrukcija i adaptacija dela Doma Stake Pejić u Banji Koviljači, obnova Kulturnog centra i Zavičajnog muzeja u Rumi, kao i uspostavljanje male otvorene scene u Pirotu i nabavka digitalnog projektora za bioskop u Doljevcu. Obezbeđena su sredstva za obnovu Gradskog pozorišta u Bečeju i finansirani su projekti pet biblioteka širom Srbije, među kojima je projekat obnove biblioteke „Diša Antić“ u Vladimircima, kao i rekonstrukcija biblioteke „17. septembar“ u Malom Zvorniku. Opredeljena su sredstva za sedam projekata muzeja, kojima je obuhvaćena rekonstrukcija Narodnog muzeja u Kikindi, rekonstrukcija i sanacija objekta Dom Slobodište, Spomen kompleks Slobodište u Kruševcu, adaptacija rodne kuće Rada Drainca u Blacu, rekonstrukcija Karađorđevog doma u Rači, a takođe su obezbeđena sredstva za prvu fazu izgradnje nove institucije kulture, Muzeja staklarstva u Paraćinu.

Nasuprot zlonamernim ocenama da ne postoji kulturna politika i koncept, ilustracije radi, podsećamo da se samo kroz programsku aktivnost „Prestonica kulture Srbije“ prvo u Čačku tokom ove godine, a potom u Užicu sledeće godine preko republičkog budžeta dodatno finansiraju programi kulture, novi sadržaji i strategije u kulturi sa 300 miliona dinara za svaki grad, čime je više nego jasna namera Ministarstva da se u značajnoj meri ojačavaju kulturni kapaciteti gradova i opština.

Činjenice pokazuje da je budžet u oblasti kulture u 2023. godini, i pored teških globalnih okolnosti, razvojni. Ono što se prećutkuje je podatak da predviđeni ukupni budžet Ministarstva kulture za 2023. godinu iznosi nešto više od 14 milijardi dinara, a u odnosu na budžet za kulturu za 2022. godinu, veći je za oko 753,7 miliona dinara ili za 5,66 odsto. Ovim putem naglašavamo i da ovde nisu uključena sredstva preostalih nepovučenih sredstava kredita za obnovu infrastrukture u kulturi, kao ni izdvajanja drugih nivoa vlasti – pokrajinske i lokalnih samouprava.

Ovo su samo neki od primera koji pokazuju da se za oblast kulture u Republici Srbiji izdvaja daleko veći iznos od „promila“.“

Pres služba Ministarstva kulture

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari