„Programski profil festivala je bio u potpunosti zacrtan već na drugom njegovom izdanju. Svaka rečenica tog teksta izgleda kao da je danas napisana. To je bio i ostao naš manifest i naša misija. Naravno, bilo je tokom svih ovih godina i iskušenja koja su nas tjerala na kompromise, ali nikad nismo otišli predaleko od sebe.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

  Tada smo zacrtali da SFF mora raditi na promociji mladog regionalnog filma, da mora raditi na razvoju domaće i regionalne kinematografije i slično tome. Svih tih godina pomalo ludo hrabro išli smo ispred vremena, nadoknađivali nedostatak novca kreativnim improvizacijama. Sad smo tu gdje jesmo, a koliko ćemo tu ostati, zavisi od puno faktora. Smatram da smo uspjeh postigli upravo vođenjem ozbiljne strategije programiranja i razvoja svih segmenata festivala, tvrdoglavo insistirajući na jednom jedinom krijeteriju – a to je kvalitet! Ono po čemu smo kao festival značajni jeste činjenica da je Sarajevo film festival spona regionalne kinematografije sa svijetom“, kaže u razgovoru za Danas Mirsad Purivatra, direktor Sarajevo film festivala.

Pripreme za 21. izdanje ove manifestacije u završnoj su fazi, a glavni grad BiH od večeras pa do 22. avgusta ugostiće brojne domaće, regionalne i svetske filmske zvezde, dok će na sedam festivalskih lokacija biti prikazano 259 filmova iz čak 57 zemalja sveta.

* SFF je napunio 20 godina i ušao u treću deceniju postojanja. Koliko ste zadovoljni ovim što je Festival postao i šta mu tek predstoji?

– Ne postoji top-lista u okviru festivalskog biznisa, ali postoje parametri po kojima vas struka vrijednuje. Jedna od skala je i budžet kojim raspolažete, a to je kao i u fudbalskom biznisu. Da biste igrali svake godine u Ligi šampiona, morate imati budžet koji će vam to omogućiti. Tu i tamo se desi da neki od malih timova prođu nekoliko kola, ali da ostanu na velikoj pozornici, to je nemoguće. E, mi uprkos tome da imamo veoma skroman budžet uspjevamo ostati na velikoj pozornici već evo dvije decenije. I mogu neskromno reći da je to uspjeh na koji smo svi mi jako ponosni.

* Šta smatrate najvećim uspehom SFF-a tokom dve decenije postojanja?

– Jednim dijelom sam evo već odgovorio na vaše pitanje. S druge strane, naš takmičarski program je ono sa čime smo mi relevantni u svijetu, naravno uz naš nevjerovatno uspješni industrijski dio. Zbog toga tako pomno pratimo šta se dešava u filmskoj kulturi naše regije, zbog toga nastojimo biti beskompromisni u selekciji, zbog toga nastojimo biti hrabri u prepoznavanju i priznavanju novina u filmskom jeziku, ne vodeći pri tome računa o političkim i nacionalnim ključevima. Ponosni smo na činjenicu da smo uprkos izazovima ostali doslijedni u nastojanju da žarište interesa javnosti i struke usmjerimo prema našim takmičarskim programima i novoj, mladoj regionalnoj kinematografiji.

* Koliko je na tom putu bilo poteškoća i da li je ikada opstanak Festivala doveden u pitanje?

– Iako smo uznapredovali u mnogo čemu, organiziranje svakog novog festivala je i dalje na nivou ispunjavanja nemoguće misije. To nepotrebno oduzima ogromnu energiju i meni i ljudima koji pored mene rade. Na svu sreću i dalje volim film do te mjere da mi to održava motivaciju potrebnu za obavljanje onih manje prijatnih stvari koje su vezane za moj posao. Ovakvi projekti kao što je SFF se ne mogu napraviti preko noći, naročito ne sredstvima kojima raspolažemo. Za sve treba vrijeme ili novac. Mi smo u nedostatku novca morali da se oslonimo na vrijeme. SFF je neprofitna organizacija koja svake godine mora iznova tražiti sredstva za svoj projekat. To je mučan, iscrpljujući posao, često na granici profesionalnog i ljudskog dostojanstva.

* Koliko su važan deo SFF-a Sarajevo Talents i koprodukcijski market CineLink?

– Sarajevo film festival je kroz svoj industrijski segment i mjesto okupljanja i susreta režisera, producenata i ostalih filmskih radnika, odakle proizlaze dogovori o novim projektima, filmovima i nastupima, ohrabrivanje zajedničkog rada između zemalja… SFF kreira zdravu platformu za razvoj koprodukcije u regiji. Također, inicira povezivanje regije sa ostatkom Evrope i svijeta u okviru projekta „Industrijska terasa“, na kojoj se svi ljudi iz filmskog biznisa mogu sresti i otvoriti mogućnosti saradnje. Dolazak brojnih delegacija iz Evrope ali i svijeta, da spomenem samo goste iz Indije, Dohe, Mexica, SAD, dovoljno govori o značaju industrijskog segmenta SFF-a. Ono na čemu mi radimo je umrežavanje. Vjerujem da ćemo uskoro sve manje govoriti o nacionalnim kinematografijama, a više o autorima koji djeluju unutar regionalnih i europskih koprodukcija. Jugoistočna Europa je nepresušna riznica priča!

* Kada je u pitanju ovogodišnje festivalsko izdanje, šta publika može očekivati i kako ocenjujete ovogodišnji, pre svega takmičarski program?

– Što se tiče filmskog programa, on je ove godine zaista izvrstan. Jednostavno, nekad su godine u proizvodnji filma malo lošije, a nekad bolje. Mi smo na sreću ove godine u tom pozitivnom rasponu, pa je program koji smo spremili za našu publiku zaista kvalitetan. Moram naglasiti da ono što naš festival nudi nije samo film, već i susret sa onima koji su taj film pravili, a publika cijeni taj kontakt. Interaktivnost festivala nije nikada bila važnija nego sada. Koncept Sarajevo film festivala baziran je upravo na ovom intimnom kontaktu koji ne samo da je važan za publiku, već je jedno snažno i često definirajuće iskustvo za filmske ekipe. To iskustvo je upravo ono zbog čega se autori vraćaju u Sarajevo i baš ono zbog čega novi autori žele doći.

* Slavni gosti su još nešto na čemu SFF-u zavide organizatori festivala u regionu. Najavljen je već dolazak Benisija del Tora. Koga još očekujete na crvenom tepihu?

– Poseban događaj za publiku bit će projekcija filma „A Perfect Day“ kojoj će prisustvovati i dva njegova glumca, oskarovac Benicio del Toro i bh. glumac Feđa Štukan. Tom prilikom će poznatom portorikanskom glumcu biti dodijeljena nagrada za poseban doprinos filmskoj umjetnosti – Počasno srce Sarajeva. Iskreno, malo je festivala u Evropi, osim Kana, Berlina i Venecije, koji uspijevaju kontinuirano imati za goste glumce ili režisere profila Benicia del Tora, ili režisera Atoma Egoyana i Brillante Mendoze, koji, također, dolaze na Festival ove godine. Vjerujem da su protekle godine našeg rada kreirale tako dobar imidž da uspijevamo u svakom od izdanja festivala imati i neku od velikih svjetskih zvijezda. Za nas je izuzetno važno da će Del Toro, kao i naši prethodni slavni gosti, održati predavanje i susreti se i sa mladim filmskim autorima u okviru projekta Talents Sarajevo.

Festival koji „otkriva“

– Samo su tri evropska i jedan američki festival koji su stvarno veliki festivali: Kan, Berlin, Venecija i Toronto. Svi ostali se smatraju manjim. Naravno, među tim manjim festivalima također postoje značajne programske razlike, kao i razlike u ukupnim dometima i snazi. To su festivali koji „hrane“ velike festivale. Hrane ih novim autorima, novim pristupima filmu, novim idejama u području filmske industrije. Ti festivali se zovu festivali koji „otkrivaju“. Tu je naše mjesto – ukazuje Purivatra.


Udari recesije i mere štednje

– U Bosni i Hercegovini mnogo toga ne ide lako i jednostavno. Prije tri-četiri godine smo poduzeli mjere koje su nam pomogle da lakše prebrodimo udare ekonomske recesije. Naš cjelokupni tim je bio spreman dati svoj doprinos mjerama štednje. Ipak, ono što se dešavalo u politici i ekonomiji u Bosni i Hercegovini od poslijednjeg festivala do danas je, slobodno mogu reći, donijelo najveće iskušenje za organizaciju. Međutim, organizacija festivala na nivou na kojem mi to radimo, kao i kvalitet filmova, što je najvažnije, nikada nisu dovedeni u pitanje – ističe direktor SFF-a.


Nadmoć regionalnih kinematografija

– Od deset filmova koji se takmiče za nagradu Srce Sarajeva u kategoriji igranog filma i dalje prednjače debitanti. Sa dvije svjetske, jednom međunarodnom i sedam regionalnih premijera, Takmičarski program igrani film pokazuje nadmoć i snagu regionalnih kinematografija. Filmovi su snažni, inteligentni, slojeviti i hrabri, a donose uzbudljive priče koje će publika sigurno prepoznati. Također, selekcija za LJetno kino HT Eronet je sastavljena od najuspješnijih filmova sa velikih festivala iz Toronta, Berlina, Sundanca, Tribecke. Imamo i dva nagrađena filma iz Kana, a film otvaranja („Druga majka“) zaista je jedno pravo filmsko remek-djelo – opisuje sažeto ovogodišnje glavne programe SFF-a Purivatra.



Sarajevo Talents

– Sarajevo Talents okuplja mlade filmske umjetnike iz zemalja koje čine festivalsku regiju u program predavanja i radionica koje vode neki od najeminentnijih filmskih stvaralaca u svijetu. Iskustvo rada sa tim autorima, razgovori sa njima i razmjena mišljenja i ideja, od velike su važnosti za te mlade ljude. Sigurno, takvi priliku nemaju na svojim akademijama koje pohađaju. Važan dio ove obrazovne platforme jeste i umrežavanje mladih filmskih umjetnika, nastavak njihove saradnje u budućnosti, što je veoma važno, naročito danas kada su koprodukcije između zemalja u velikom zamahu kao posljedica prvenstveno nedostatka finansija. To se naročito odnosi na zemlje naše uže regije – objašnjava jedan od programa SFF-a Mirsad Purivatra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari