Od Baha i Štrausa pa do Fredija Mekjurija - filmska muzika na orguljama 1Foto: Promo

Panova frula smatra se za antičku preteču najsloženijeg i najvećeg aerofonog instrumenta – orgulja, a prva asocijacija na zvuk orgulja je veliki barokni kompozitor Johan Sebastijan Bah. Zabeleženo je da je upravo orgulje Mocart nazivao kraljem instrumenata.

Zavidna popularnost orguja nije ostala zakopana u prošlosti, jer je vizuelno-zvučnu autentičnost i moć orgulja propoznala i filmska industrija.

Samo neki od primera je indi horor iz šezdesetih Carnival of Souls, kome je ovaj instrumet, uz crno belu fotografiju, dao autentičnu atmosferu.

A kako na orguljama zvuče ipak nešto poznatije teme iz filmova saznaćemo večeras na nastupu „Orgulje u savremenim muzičkim tokovima – Orgulje i filmska muzika“ u izvođenju Zoltana Borbelja, profesora orgulja na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i džez gitariste i pedagoga Danila Šajnovića.

Kao i svi koncerti sa 21. Međunarodnog festivala „Dani orgulja – Dies Organorum“ tako se i ovaj „filmski“ održava u Katedrali Blažene Djevice Marije, a počinje u 20 časova.

Njihov program sačinjen je od odlomka iz simfonijske poeme Riharda Štrausa „Tako je govorio Zaratustra“ iz čuvenog filma 2001: Odiseja u svemiru, (1968), u režiji Stenlija Kjubrika, a po knjizi Artura Klarka.

Iste večeri biće izveden i Edvard Elgarov Nimrod, 9. Enigma-varijacije, iz filma Denkerk, (2017).

Od Bahovih kompozicija koje su korišćene za potrebe filma, večeras će biti izvedena Tokata u de-molu, Fuga u ge-molu, i Adađo, koje su obeležile filmove: 20.000 milja pod morem, (1954), Molitva za umiruće, (1987) kao i takođe kultni crno beli horor Crna mačka, (1934) rađen po priči Edgar Alan Poa, a sa Borisom Karlofom i Bela Lugosijem u glavnim ulogama.

Publiku očekuju i muzičke teme Hansa Cimera, kao i teme filmova o Džejmsu Bondu i Boemska rapsodija Fredija Mekjurija.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari