Ognjenović: Intelektualci u Srbiji nisu zaćutali, nego se njihovi glasovi ne čuju dovoljno 1Vida Ognjenović Foto: Stanislav Milojković

Danas smo došli dotle da proverene vesti više nemaju šansu, jer ih svojim agresivnim nastupom ugrožavaju lažne vesti, kaže za Nova.rs književnica i rediteljka Vida Ognjenović.

Fabrikovani napadi šepure se i caruju našim medijima lažna, izmišljena, prljava podmetanja i to se medijsko smeće osililo i brani se tobožnjom slobodom medija, istakla je Vida Ognjenović u intervjuu za Nova.rs povodom Svetskog dana slobode medija.

Intelektualci u Srbiji nisu zaćutali, nego se njihovi glasovi ne čuju dovoljno, smatra Vida Ognjenović i ocenjuje da za njihove poruke sa jedne strane ima sve manje mesta u javnosti, a da se sa druge gube u opštoj buci.

Insistira na dijalogu („više mišljenja, bolji zaključak“), a pravo da svako slobodno kaže ono što misli zastupa i kao književnica, i kao predsednica Srpskog PEN-a.

Ona je istakla da više nismo sigurni šta se podrazumeva pod tim kada se kaže sloboda medija i sloboda govora.

„Da li su to mediji koji odolevaju svakoj vrsti korupcije i ne podešavaju vest prema političkim i finansijerskim zahtevima? Letimičan pogled na našu medijsku situaciju dovoljan je da vidimo da to ovde više nije tako. Nisu mediji više polje javne rasprave i aktivne polemike oko važnih stvari, a ni plasiranja dokazanih vrednosti i rezultata“, istakla je Ognjenović.

Prema njenim rečima, pod slobodom medija danas se najviše podrazumeva tabloidni pristup.

„Znači, vest je vest, a koga zanima šta je u njoj istina, pravda i moralni pristup, neka se sam potrudi da tu vest dokaže ili proveri. Tabloidni trud da vest naprave tako da ona privuče čitaoca, bilo da je šarena laža ili nabildovana krivica ili napad na ljude, zadovoljava se time da je vest drečava i da upada u oči“, objašnjava Ognjenović.

Upoređujući situaciju od pre 30 godina, kada je otvorili vrata Narodnog pozorišta 9. marta 1991. godine kada su demonstranti takođe tražili slobodu medija, sa ovom danas, ona je istakla da je narod tada bio bolje obavešten nego danas.

„To je bio početak raspada ideološke države. Ne mislim raspada Jugoslavije, nego raspada ideološke svesti. U to doba diktature mi smo bili naučili da čitamo između redova gde je često bila smeštena istina. Bili smo, mogu reći, bolje obavešteni nego danas kad je ta ideološka svest pobeđena“, istakla je Ognjenović.

Na pitanje da li ima dijaloga u medijima, Ognjenović navodi da ga ima, ali manje nego što bi trebalo.

„Taj dijalog na neki način drže kolumnisti u novinama, ali nemaju sve novine kolumniste, a osim toga, tabloidna galama je toliko zaglušujuća da se njihova reč slabije čuje“, rekla je ona.

Komentarišući postojanje autocenzure među piscima, novinarima i intelektualcima, Ognjenović je istakala da ne primećuje njenu prisutnost, te da misli da iste ima manje nego ikada.

„Ne. Naprotiv, mislim da autocenzure i među piscima, i među kolumnistima, i među novinarima ima manje nego ikada. Pazite, ne govorim o uredničkoj cenzuri“, istakla je ona.

Celokupan intervju možete pročitati na sajtu Nova.rs ili na sledećem linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari