Otvorena izložba „Kraljevina Srbija i Sjedinjene Američke Države“ 1Foto: Arhiv Srbije

Povodom obeležavanja stote godišnjice održavanja prvog „Srpskog dana“ u SAD – 28. jula 1918. i podizanja zastave Srbije na Beloj kući u Vašingtonu danas je u Arhivu Srbije otvorena izložba „Kraljevina Srbija i Sjedinjene Američke Države“.

Postavku je otvorio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši da su odnosi ove dve zemlje „višeslojni i višeznačni, a da Srbi kao mali narod treba da teže što boljim odnosima sa ovom najvećom silom – da pokušaju da dobiju najviše što mogu za svoju zemlju i narod, a da se trude da izgube najmanje što moraju“.

– Amerika može da nam pomogne tako što će, kao što je počela da radi, hteti da nas čuje kao ravnopravne sagovornike. Više od toga nemamo ni pravo da tražimo… Očekujem da SAD razumeju da Srbija ne može da pruži više od onog što jesu njeni interesi… Nadam se i verujem da će SAD poštovati suverenitet, nezavisnost i slobodu srpskog naroda i države baš onako kao što mi cenimo slobodu, snagu i nezavisnost SAD – naglasio je Vučić u prisustvu ambasadora SAD u Srbiji Kajla Skota.

Predsednik Srbije osvrnuo se i na „poslednjih 30 tesnih godina“ u odnosima dve zemlje, napominjući da „ova izložba pokazuje da nikoga ne treba da proglašavamo za večnog neprijatelja i izvor svih naših nedaća i jada, pogotovo ne zemlju koja je bila u stanju da primi najbolje od nas, počevši od Srbina Tesle, iako bi mnogi da mu promene veru i rod, do Bogdanovića, Tešića i Simića“.

– Trideset godina tokom kojih smo se u malo čemu u vitalnim interesima usaglašavali ne čini celokupnu istoriju srpskog i američkog naroda. Sad je trenutak da se posle 30 godina ponovo upoznamo i prestanemo jedni drugima da budemo krivci za sve, mada se neke stvari ne mogu obrisati – rekao je Vučić, parafrazirajući misao oskarovca Stiva Tešića da „krivac izgleda manje kriv kad ga upoznamo“.

Vučić je poručio i da „Srbija svoje greške ispravlja prema drugima ne očekujući reciprocitet, a da je „pitanje za SAD šta će sa svojim greškama“.

Ambasador Kajl Skot objasnio da je izložba u Arhivu Srbije svedoči o „trenutku koji predstavlja temelj prijateljstva između srpskog i američkog naroda, dok izloženi dokumenti potvrđuju da SAD u Srbiji vide dugovečnog prijatelja“. Prema njegovim rečima, odlukom Vudroa Vilsona da se srpska zastava podigne iznad Bele kuće povodom proslave „Srpskog dana“ prvi put se nad domom američkog predsednika zavijorila zastava neke druge države“.

– Ovo prijateljstvo i poštovanje, koji su bili tako očigledni pre jednog veka i danas su jako važni. Predstavljaju rezultat bogatstva veza između običnih ljudi naša dva naroda. Moji zemljaci su prepoznali sopstvenu ljubav prema slobodi i nezavisnosti u herojskoj borbi Srba u Prvom svetskom ratu. Zato je verovatno tako mnogo Amerikanaca prihvatilo borbu Srbije kao svoju. I danas Amerika u potpunosti podržava prioritete Srbije – njene napore da se održi mir i stabilnost u regionu, zajedničku potragu za pravdom, pomirenjem i dostojanstvom, podsticaj za reforme i evropske integracije kako bi se ojačali vladavina prava i ljudskih sloboda, uspešna i dinamična ekonomija, demokratija – naglasio je američki diplomata.

Ukazujući na poruku izložbe, direktor Arhiva Srbije Miroslav Perišić ocenio je da su „koreni prijateljstva i međusobnog razumevanja Srbije i SAD duboki“. Prema njegovim rečima, „visoki državni zvaničnici i intelektualni krugovi SAD 1918. govorili su da je srpski narod 1389. na Kosovu, braneći svoju državu i slobodu, branio Evropu, a da su u Prvom svetskom ratu i Srbija i SAD branile civilizaciju“.

– Može li biti većeg istorijskog moralnog kapitala, dublje osnove i čvršćih korena za prijateljstvo 100 godina kasnije – zapitao se Perišić na otvaranju izložbe, koja kroz originalna dokumenta Arhiva Srbije, fotografije, izvode iz američke i srpske štampe prati odnose dve države od potpisivanja Konzularne konvencije i Trgovinskog ugovora 1881. do kraja Prvog svetskog rata 1918. godine.

Premišljanje

Iako je najpre bilo najavljeno da se predsednik Srbije neće obraćati novinarima, on se posle otvaranja izložbe u „VIP“ delu Arhiva, ipak, premišljao. Na kraju je „prelomio“ da ne stane pred mikrofone, diktafone i kamere, pa su novinari i snimatelji bespotrebno ostavljeni „na čekanju“ u centralnom izložbenom prostoru bez vazduha i na „plus beskonačno“. Vučić se poslednji put obratio javnosti preksinoć, preko RTS-a, govoreći o rešavanju kosovskog pitanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari