“Predstava valja onoliko koliko ukazuje da je društvo na ivici nervnog sloma”: Premijera reditelja Zlatka Pakovića zatvara sezonu u subotičkom Pozorištu “Kostolanji Deže” 1Foto: J. Patarčić/Danas

Poslednja premijera koja će zatvoriti ovogodišnju sezonu u Pozorištu “Kostolanji Deže” u Subotici, biće predstava autora i reditelja Zlatka Pakovića neobično dugog naziva “Katalin Ladik doživljava nervni slom, daje otkaz na mesto službenice u banci i postaje konceptualna umetnica”.

Naime, Paković je ovim naslovom želeo da obuhvati, kako kaže, tri ključna momenta za istinsku umetničku egzistenciju.

“Prvo, da se retko kaže ne, da se odbije jedna ponuda, da se, na kraju krajeva, odbije karijera i da se izabere sudbina. Dakle, jedno nezadovoljstvo postojećim u svetu, ali i samim sobom, i jedna vrsta gađenja na postojećeg sebe i potreba za promenom. Jedan od način da se izvrši ta promena i da se uđe u egzistenciju, jeste ozbiljna umetnost i odgovornost prema egzistenciji koja je inicirana uvek isključivo samo kreativnošću”, objasnio je reditelj.

Prema njegovim rečima, ova predstava je posvećena delu i ličnosti neponovljive Katalin Ladik, ali nije biografska, već je Ladik u predstavi delatna umetnica i u toku samog izvođenja komada kreira, neponavljajući ono što je već uradila, nego ima mogućnost da učini nešto novo.

“Elementi njene biografije ugrađeni su u ovu predstavu kao njen poetički, pogonski materijal, tako da sve ove momente, ova tri ključna momenta da se kaže ne karijerizmu i karijeri, da se preduzme jedna ozbiljna akcija sa vlastitim životom, pogotovo kada ste žena, pogotovo kada ste samohrana majka, pogotovo kada ste u jednom muškom svetu i pod jednom ideološkom prismotrom, to nije jednostavno, ali je zapravo jedini mogući izlaz. Sve drugo je smrt koja ima oblik glumljenja života”, podvukao je Paković.

U toku rada na predstavi konsultovan je i dr Zoltan Šagi, iskusni subotički neuropsihijatar, koji je glumcima i reditelju objasnio da postoje različite manifestacije nervnog sloma, kao i da smo kao ljudi vrlo često izloženi mogućnosti da budemo obuhvaćeni i padnemo u ponor nervnog sloma, ali da sam prekid s jednom karijerom mora biti na ivici nervnog sloma, bez obzira na to kako se manifestuje.

“Sam način i sama odluka da se prekine sa ustaljenim načinom života, jeste vrsta neminovnog nervnog sloma. Ono što je bitno za ovu predstavu i umetnost, jeste da svaki performans i svaka pozorišna predstava valja onoliko koliko ukazuje na to da je društvo na ivici nervnog sloma i da ukaže upravo na te manifestacije zašto je društvo na ivici nervnog sloma”, istakao je Paković.

“Mi smo videli, mi znamo, mi smo potreseni, mi smo ranjivi ovim svim što se dogodilo početkom maja u beogradskim školama i to govori, takođe, da se nalazimo u dubokoj nervnoj krizi kao društvo, što smo i predosećali. Predstava, dakle, mora napipati, mora o tome govoriti i mora zapravo biti nekakav prozor u budućnost”, dodao je on.

“Predstava valja onoliko koliko ukazuje da je društvo na ivici nervnog sloma”: Premijera reditelja Zlatka Pakovića zatvara sezonu u subotičkom Pozorištu “Kostolanji Deže” 2
Foto: J. Patarčić/Danas

Katalin Ladik po drugi put sarađuje sa Pozorištem “Kostolanji Deže” u Subotici, prvi put kao glumica, a sada i kao koautorka ili subjekt/objekt predstave, a kako i sama kaže, ovaj pozorišni komad je zapravo jedna od mitologija Katalin Ladik.

“Već postoji dosta takvih mitologija, a ovo je jedan vid realizacije jedne mitologije i samo jedan od načina kojim se dodiruje problem stvaralaštva i odluke biti i postati celim bićem stvaralac, umetnik. To znači da više nije samo moja, lična mitologija, nego je to opšte pitanje i sudbonosni trenutak za svakoga ko želi da postane stopostotni umetnik i da se posveti stvaralaštvu”, kazala je Ladik.

Ona ističe i da je veoma zahvalna i ponosna što se u predstavi koristi njen autorski zvuk, odnosno fonična poezija.

“Skoro sav zvučni materijal je moje delo, zapravo sakupljeni su fonični snimci te fonične poezije koje vrlo vešto upotrebljava Boris Kučov, koji funkcioniše kao disk-džokej na jednoj žurci i gledam na to kao jedan vid ostvarivanja jednog problema stvaralaštva umetnika, ne za samo mog, nego uopšte stvaralaštva”, dodala je Ladik.

Da je bilo vrlo zanimljivo baviti se performansima Katalin Ladik, kaže Boris Kučov, pogotovo zato što je bila sve vremene na probama, gledajući i iznoseći svoje mišljenje o njihovom radu.

“Radili smo male performanse tokom proba, pokušavali smo da rekonstruišemo njene tadašnje radove, ali smo brzo shvatli da ona ne može da se imitira. To što je ona radila, ako mi radimo, već nije isto i postaje ponekad čak i smešno, pa nismo ni posle izvesnog vremena to pokušavali, nego da kroz naše mišljenje i reditelja sa Katalin, napravimo samostalne performanse. Posle je nastao tekst koji je Zlatko napisao, nastao je jedan samostalni rad, jedan veliki performans od tih malih koji mislim da je zanimljiv, jer predstava nije nostalgična ili o nekom vremenu. Ne priča i ne gleda unazad, nego baš naprotiv, gleda unapred i interesantno je koliko sličnosti ima u tadašnjem društvu na relaciji sa sadašnjim vremenom i kako to zapravo ovu predstavu čini i provokativnom, i zanimljivom, i poetski veoma lepom i nadam se da će publika uživati”, poručio je Kučov.

Njegova koleginica, glumica Andrea Verebeš istakla je da joj je velika čast što ponovo može da radi sa Katalin Ladik koja “ima 80 godina i brže nauči tekst nego ja”.

“Tu je, pred probe, svaki put 10 ili 15 minuta, daje sve od sebe i daje nam nešto da idemo i mi dalje. Verujem da ćemo jednom i mi tako znati predati nekome ovu štafetu”, zaključila je Verebeš.

Predstava “Katalin Ladik doživljava nervni slom, daje otkaz na mesto službenice u banci i postaje konceptualna umetnica” biće premijerno izvedena u ponedeljak, 5. juna, s početkom u 19.30 časova. Prva repriza predstave je u subotu, 10. juna.

U predstavi još igraju Adam Ađaš, Anabela Hodik i David Buboš, a asistentkinja reditelja je Luna Šalamon.

Više vesti iz ovog grada čitajte na ovom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari