tito između istoka i zapadaFoto: Youtube printscreen/RTS Prikazuje

Na Radio-televiziji Srbije u četvrtak, 30. aprila, završeno je emitovanje dokumentarno-igrane serije Tito između Istoka i Zapada, koja je obrađivala period od četrdesetih do osamdesetih godina 20. veka.

O seriji koja rekonstruiše ključne diplomatske susrete koji su obeležili Titovu ulogu na svetskoj sceni, sagovornici Danasa imali su raznoliko mišljenje.

Predrag Marković, istoričar, kaže da je serija, s obzirom na to da je autor oficir u penziji, a ne istoričar ili publicista, dosta dobra.

– Igrani delovi su slabi, ali to je stvar i budžeta – ističe Marković.

Đokica Jovanović, sociolog, napominje da nije gledao seriju, jer ne gleda RTS, niti razne „emisije“ na takvim glasilima.

– Dovoljno sam mator da o Titu dosta znam. Već pola veka istražujem kolaps socijalizma. Konačno, u vojsci sam bio u gardijskoj brigadi (svega 600 vojnika) na Dedinju i – čuvao Tita. Tako da razni erteesovi ne mogu ništa novo da mi kažu, ističe Jovanović.

Miloš Karavezić, prvi sekretar Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), navodi kako oni smatraju da je veoma značajno što je javnost, kroz ovu seriju imala prilike da se upozna sa dobrim i lošim stranama spoljne politike SFRJ.

– Iako je SFRJ tokom svoje istorije imala određene greške na polju spoljne politike, kao što je raskol sa SSSR-om 1948. i približavanje Zapadu, ipak u tom periodu preovlađuju dobre odluke: podržavanje antikolonijalnih pokreta, saradnja sa zemljama globalnog Juga i, što je u kontekstu današnjeg izraelskog genocida u Gazi posebno značajno, prekidanje bilo kakvih odnosa sa Izraelom nakon početka Šestodnevnog rata – kaže Karavezić.

Napominje i da je pod vladavinom Josipa Broza Tita Jugoslavija imala nezavisnu i suverenu spoljnu politiku.

– To se, nažalost, ne može reći za vlasti u Srbiji danas koje, iako se u medijima predstavljaju da vode nezavisnu politiku, u praksi u potpunosti zavise od volje i odluka zemalja Evropske Unije, NATO-a, pa čak i Izraela – ističe naš sagovornik.

Glumac i muzičar Ivan Jevtović kaže da je pogledao samo inserte iz serije i da mu je to sve besmisleno.

– Mislim da je problematično, ne sviđa mi se, ne slažem se, istorijski netačno i tendenciozno. Namera je vrlo politička – naglašava on.

Dejan Šapić, filmski kritičar Nova.rs i Radar, ističe da je serija kombinujući dokumentarne i igrane sekvence pokušala da osvetli Titovo balansiranje u važnim istorijskim događajima.

– Sam koncept i pristup su zanimljivi posebno za mlađe generacije. Odličan je trenutak i sasvim dovoljna vremenska distanca za rekapitulaiciju uloge Tita i položaja SFRJ – kaže Šapić.

Dodaje da se već desetak godina unazad vodi polemika kakav je bio Tito i da li nam je Jugoslavija pomogla ili nas kao narod distancirala od ostalih.

– Zato sve pohvale za Ivana Stefanovića koji je režirao igrane delove i njihovu vezu sa istorijskim materijalima. Nebojša Dugalić je još jednom pokazao da je među najboljim trenutano aktivnim glumcima – napominje Šapić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari