Učeći od američke, ruska kinematografija stvara nešto posebno 1

Poslednjih godina ruska kinematografija sve se više razvija u potpuno neočekivanom pravcu.

Najviše pažnje posvećeno je blokbaster ostvarenjima kojima je glavni cilj da privuku veliki broj publike u bioskope. Filmovi snimani prema holivudskom obrascu (specijalni efekti, vizualni detalji i zanimljiva akciona priča) najčešće su zasnovani na istorijskim događajima. Poslednji u nizu takvih naslova je epski spektakl „Legenda o Kolovratu“.

U 13. veku mongolske ratne horde i njihov vođa Batu-kan kontrolisali su većinu sveta. Kako su se kretali ka Evropi, Mongoli su napadali preostale ruske kneževine koje su im se našle na putu. Ipak, njihove planove kvari mali odred snažnih junaka na čelu sa misterioznim hrabrim ratnikom. U duhu američkih „300“, film donosi priču o legendarnoj borbi iz ruske istorije u kojoj dvadesetak neustrašivih ratnika brani svoju zemlju od hiljada dobro obučenih vojnika. „Legenda o Kolovratu“ ima velike šanse i da postane najgledaniji ruski film u istoriji, budući da je za mesec dana prikazivanja u ovoj zemlji srušio sve rekorde gledanosti. Više od 80 zemalja je i pre premijere otkupilo prava za distribuciju filma, a Srbija je prva zemlja u kojoj je film prikazan posle Rusije.

– Hteo bih da ovakvi filmovi, kao što je naš, kod publike izazovu istinske emocije. Ovi junaci su bezvremeni, postojali su u prošlosti, postoje u sadašnjosti i biće ih u budućnosti. To je jedna vanvremena priča – kaže za Danas Ilja Malakov, koji igra Evpatija Kolovrata, legendarnog ruskog ratnika čija je hrabrost zadivila i samog Batu-kana.

On objašnjava da je „Legenda o Kolovratu“ deo istorijskog nasleđa Rusije.

– U Rusiji je to istorijski dokument. Mi smo snimali film velikim delom na osnovu istorijskih podataka. Samo što se to zove Legenda o opsadi Rjazanja, odnosno kako je Batu-kan razorio ovaj grad. To je istorijski podatak. Naravno, mi smo celu priču približili bajci – priča glumac.

Na pitanje kada se on prvi put susreo sa ovom priču i šta ona za njega danas znači, kaže da mu je ona urezana od najranijeg detinjstva.

– Pošto sam ja sam iz Rjazanja, onda sam još u detinjstvu znao tu priču. To je važan deo ruske istorije i smatram da svaki Rus mora da zna takve trenutke iz prošlosti svoje zemlje – dodaje Malakov.

Film upravo i govori o važnosti pamćenja i nezaboravljanju.

– Ne zaboravljati, pamtiti… To je suština. Svaka osoba u svom odrastanju treba da uči o istoriji svoje zemlje. Da uči kako da postane patriota i da preuzima na sebe odgovornost, kad je to potrebno – smatra Malakov.

Na pitanje zašto se u Rusiji u poslednje vreme sve više snimaju istorijski spektakli, on odgovara da je to važan način da se prisećamo prošlosti.

– To je jako važno da se prisećamo ljudi koji su živeli pre nas. To nije važno samo za Rusiju, nego generalno za sve zemlje. Zato što se sve ponavlja. Istorija je ciklična. Mene posebno raduje što se u Rusiji u poslednje vreme obraća velika pažnja na to – dodaje glumac.

Film je, kako kaže, odlično mesto za takve stvari.

– Zato što je bioskop mesto gde ljudi odlaze i da se opuste i da se zabave, a u isto vreme i da nešto nauče ili da dobiju i neku informaciju. Ta informacija može da im posluži u nekom trenutku i da pobudi neka osećanja kod njih – smatra Malakov.

To što se ruska kinematografija sve više ugleda na američki film vidi kao nešto dobro.

– Dobro je što naš film u kategoriji blokbastera podseća na američki. Oni su na prvom mestu u svetu kad je reč o tom žanru i dugo razvijaju svoju kinematografiju u tom obliku. To ne treba negirati. Dobro je to što mi možda sada pokušavamo da koristimo neke metode i načine na koji oni snimaju filmove. A iz toga može da proistekne nešto posebno, što će biti samo naše – priča glumac.

Film u režiji Džanika Fajzijeva i Ivana Šurkovetskog, budžeta blizu 16 miliona dolara, sniman je u „hroma ki“ studijima (ispred zelene podloge) i ovo je prvi takav ruski film u istoriji.

– U početku je bilo vrlo neobično, ali nije mnogo drugačije od detinjstva, kada zamišljate neki svet oko sebe koji ne postoji. Glumci vole da se igraju i za nas je to bila igra. Prvog dana snimanja trebalo je da snimimo scenu razgovora na gradskim zidinama dok u daljini vidim kako se ogromna vojska Mongola približava Rjazanju. U stvarnosti sam zajedno sa kolegom Serebrijakovom gledao u plavo bure – kaže Malakov.

Na pitanje da li sam mašta o karijeri na Zapadu, odgovara:

– Razmišljam o tome i voleo bih da snimam nešto na Zapadu – i u Americi i u Evropi. Ja nemam nameru da odem iz Rusije, ja sam ruski glumac, ali ovo bi bila neka vrsta razvoja i ja bih voleo da se razvijam u tom smislu.

U Rusiji je ipak za glumce jako teško.

– U najboljoj varijanti, igrate u pozorištu, idete na probe i glumite, a paralelno posećujete kastinge za filmove i serije. Ali sve to je ako imate sreće – zaključuje Malakov.

Pohvale i od Putina

Pre zvanične premijere avanturistički film „Legenda o Kolovratu“ pogledao je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin. Film je gledao u društvu ministra kulture Vladimira Medinskog, ali i sa ekipom filma. „Ono što sam video impresivno je, dira u dušu. Imam utisak da će ljudima biti zanimljiv. I sama ideja je odlična“, rekao je Putin. Mediji su ubrzo pisali da je „Legenda o Kolovratu“ omiljeni Putinov film, a Ilja Malatov njegov omiljeni glumac.

– Jako prija kada se nešto što radite dopadne šefu države. Mislim da je važno i za film i za mene lično što sam imao prilike da se oči u oči susretnem sa tim čovekom – dodaje glumac.

Muzika frontmena benda System of a Down

Jedna od zanimljivosti filma „Legenda o Kolovratu“ jeste da je muziku komponovao Serdž Tankijan, jermensko-američki pevač, tekstopisac i kompozitor, najpoznatiji kao član sastava System of a Down. Tankijan je poslednjih godina radio muziku za nekoliko, uglavnom jermenskih, filmova, a ovo je njegov prvi istup u rusku kinematografiju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari