Briselski sporazum o normalizaciji odnosa šansa za uspostavljanje poverenja 1Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine je šansa za uspostavljanje poverenja između Srba i Albanaca, rečeno je danas na Okruglom stolu na temu „Da li je Briselski sporazum klinički mrtav?“, čiji je organizator bio Nacionalni konvent o Evropskoj uniji.

Potpredsednik Vlade Kosova Dalibor Jevtić je izjavio da Briselski sporazum neće biti mrtav ako njegovi garanti omoguće sprovođenje onoga što je dogovoreno. Odgovor na pitanje „da li je Briselski sporazum mrtav“ je u Briselu, ocenio je Jevtić.

Prema njegovim rečima, nema ničega što bi se moglo nazvati prvim korakom u procesu formiranja Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu. Treba pitati EU zašto nije upotrebljen neki mehanizam koji bi doprineo tom procesu. Ukoliko EU nešto želi, koristi mehanizme da se to ostvari, što se videlo prilikom demarkacije granice između Kosova i Crne Gore, izjavio je Jevtić.

Kada mi kažu da je ZSO moguće formirati samo po zakonima Kosova, moj odgovor je da predsatvnici Srba i Beograda ne bi išli u Brisel zbog nečega što već postoji u zakonima, rekao je Jevtić, uz ocenu da se radi o životnom, a ne političkom pitanju. Zajednica treba da omogući više od onoga što se nalazi u zakonima i bolju institucionalnu organizovanost Srba, izjavio je Jevtić.

On je rekao da je kosovskim Srbima dato do znanja da neće imati pravo veta prilikom formiranja Oružanih snaga Kosova. Ako podnesemo žalbu Ustavnom sudu, odgovoriće negativno, jer Zapad podržava taj proces, izjavio je Jevtić. On je ideju o razgraničenju na Kosovu okarakterisao kao mogućnost uspostavljanja trajnog mira i poverenja, severno i južno od Ibra. Programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava Ivan Đurić je ocenio da razgraničenje, ukoliko se radi o eufemizmu za etničku razmenu teritorija, nije garant mira, već generator daljih etničkih sukoba i potpune segregacije između dva naroda. Etnička razmena je izvor nestabilnosti. To bi uticalo na ceo region, posebno u Bosni i Hercegovini, rekao je Đurić.

On je izjavio da Briselski sporazum nije mrtav, ali da mu preti ideja o etničkim granicama. Briselski sporazum je blizu svog maksimuma, ali nije mrtav, ocenio je Đurić. Prema njegovim rečima, Briselski sporazum se od početka tumači kao dogovor jednih protiv drugih, uz navođenje ko je šta dobio ili izgubio, zbog čega ne može značajno doprineti jačanju poverenja. Šalju se poruke o pobedama i porazima. Tako se ne gradi poverenje, ali se, ipak, čuva fragilni mir, konstatovao je Đurić.

Zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije Dalibor Jović je izjavio da odgovor na pitanje „da li je Briselski sporazum mrtav“ zavisi od liderskih sposobnosti EU i političke elite u Vašingtonu. U Vašingtonu nailazimo na viši nivo razumevanja i otvara se prostor za traženje komprimisnog rešenja, rekao je Jović. On je ocenio da, osim predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nema nijednog političkog aktera spremnog da založi svoj politički rejting u postizanje kompromisnog rešenja na Kosovu. Razgraničenje između dva naroda je nešto o čemu bi trebalo razgovarati. Ali, rezultat tih razgovora ne zavisi samo od naše dobre volje, izjavio je Jović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari