U Predsedništvu Srbije tvrde da predsednik Republike Tomislav Nikolić nije prekršio Ustav time što je, kako je sam kazao za RTS, „zamolio predsednika Skupštine i Ustavni sud da pre ocene ustavnosti briselskih sporazuma sačekaju dogovor sa Prištinom i da iz njega proistekne zakon o suštinskoj autonomiji, pa da onda ocene ustavnost predloga tog zakona“.






Poslanici DSS i DS u Narodnoj skupštini i bivši ministri za KiM Slobodan Samardžić i Goran Bogdanović ne slažu se sa ovakvom ocenom. Oni smatraju da je Tomislav Nikolić prekršio Ustav.

Prema rečima Nikolićeve savetnice za medije Stanislave Pak, predsednik je „tražio samo odlaganje, a ne potpuni prekid procesa ocene ustavnosti briselskih sporazuma, tako da nije prekšio Ustav, niti je reč o mešanju u rad sudskih vlasti“. Ona objašanjava da je to „uobičajena komunkacija i koordinacija, koja mora da postoji između sve tri grane vlasti, jer one sarađuju u interesu Srbije“.

U DSS ocenjuju da Nikolićevo ponašenje predstavlja „otvorenu i grubu zloupotrebu predsedničke funkcije – protivustavno i protivzakonito delovanje“. Ova stranka očekuje od USS da „javno saopšti da neće dozvoliti Nikolićevo protivustavno mešanje u rad ove instiutucije“ i ukazuje da je predsednikov zahtev „i pravno besmislen, jer u civilizovanim državama do sada nije poznat primer da budući zakoni utiču na ocenu ustavnosti već donetih akata“.

Slobodan Samardžić kaže za Danas da protiv ovakvih političkih grešaka ne postoje odgovarajući pravni lek, osim što bi eventualna ocena USS da su sporni sporazumi protivustavni bila osnov za pokretanje odgovornosti pred sudom pojedinih političara.

„Nikolić je počinio dvostruku političku grešku – krši Ustav i tvrdeći da usrećuje narod krši i prava građana da ispoljavaju slobodnu političku volju. To je klasična formula diktatora usrećitelja. Takvi primeri su poznati u istorji“, napominje Samardžić.

Goran Bogdanović kaže za Danas da u „svetu nema države u kojoj predsednik ima pravo da utiče na odluke Ustavnog suda i da je Nikolićeva izjava još jedan u nizu njegovih skandala“. On smatra da će to proći bez većih posledica, jer u Skupštini Srbije ne postoji potrebna većina za pokretanje pitanja predsednikovog razrešenja zbog povrede Ustava.

Bogdanović je juče u Skupštini izjavio da „samo potpuna istina o tome šta su Beograd i Priština zapravo potpisali u Briselu može da natera Srbe da učestvuju u punom sprovođenju Sporazuma o normalizaciji“. On je ocenio da država treba da objasni Srbima s KiM i na koji način će se dalje finansirati srpske institucije na Kosovu.

Zahtev za ocenu ustavnosti Sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine ove sedmice podnele su i SRS i DSS, koja je u oktobru 2012, kao i tadašnja Zajednica skupština opština AP KiM, tražila da se USS izjasni o vladinim uredbama za spovođenje briselskih dogovora.

Na Nikolićevu izjavu egipatskom listu Al Ahram početkom marta da „u Rezoluciji, koju je parlament izglasao na njegov predlog, vlast prepoznaje Kosovo kao nekavu specifičnu teritoriju izvan autonomije, iako po Ustavu ne bi tom smela, ali da računa da će građani to odobriti kroz promene Ustava“, gotovo da niko od političara u Srbiji nije reagovao.

„Ostajemo u Srbiji“ danas u Beogradu

Na Trgu republike u Beogradu danas u 12.44 sati trebalo bi da se održi miting pod sloganom „Ostajemo u Srbiji“, koji organizuju Srbi sa severa KiM. Skup je najavljen kao „svesrpsko“ okupljanje protiv Sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, na kome se očekuje dolazak građana sa celog Kosova, iz ostatka Srbije, kao i iz Crne Gore, Republike Srpske i dijaspore. Protest su podržali DSS, SRS, Dveri i slične organizacije. Povodom spekulacija o učešću SPC, njen portparol episkop bački Irinej izjavio je da „zvanična crkvena tela neće učestvovati ni u kakvom organizovanju demonstracija povodom potpisvanja briselog sporazuma, ali da neće zabranjivati i bilo čije učešće“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari