Dan sa poslanikom Dejanom Radenkovićem 1Foto: Miloš Đošić

„Posao poslanika nije ‘posao iz snova’, niti je posao koji donosi posebne privilegije, bar tako ga ja razumem“.

I u razgovoru sa narodnim poslanikom Socijalističke partije Srbije nismo mogli da ne zatražimo komentar na stereotipnu predstavu o radu poslanika u Skupštini. Možemo čuti da se karakterišu kao neradnici, privilegovani sloj društva, stranački poslušnici…

„Daleko od toga da se radi o ‘neradu’. Poslanički posao nije samo puko sedenje na zasedanjima Parlamenta (iako, ruku na srce, ima i takvih poslanika), niti je to, kako mnogi shvataju, ‘partijska nagrada za stranački angažman’.

Radenković je istakao da na poslanicima leži velika odgovornost, i naveo je da se on lično ozbiljno priprema kako za političke teme, tako i za ekonomske, jer su mu one kao magistru ekonomije profesionalni izazov.

„Svaka tačka dnevnog reda nosi veliku odgovornost i zahteva ozbiljnu pripremu, konsultacije sa stručnim ljudima. Mi usvajamo zakone, što nosi veliku odgovornost“, objasnio je Radenković.

Dan sa poslanikom Dejanom Radenkovićem 2
Foto: Miloš Đošić

Raspored poslanika u jednom radnom danu je veoma popunjen. Kako je Radenković objasnio, osim prisustva sednicama Skupštine, najveći deo dana prođe u pripremama.

„Čitanje materijala, predloga zakona, komentara, konsultacije sa ekspertima, sastanci u poslaničkoj grupi… a pored toga i partijski angažman. Sve to utiče da na kraju dana konstatujete kako nema dovoljno vremena za sve“.

Nedostatak tolerancije i često međusobne uvrede poslanika su najveći problemi koje Radenković uočava u radu Skupštine, a koji bi se mogli popraviti u budućnosti.

„Skupština je radila u uslovima relativno komotne većine, tako da nije bilo posebnih zastoja u donošenju odluka. Diskusija na sednicama je ponekad prelazila demokratske okvire, ali to je sastavni deo parlamentarnog života u skoro svim državama“, rekao je Radenković.

Kada pratimo sednice Skupštine utisak je da je u sali grupa ljudi koja možda nije u stanju da izgradi prijateljske odnose u takvoj napetoj atmosferi. Zanimalo nas je da li se poslanici međusovno druže, ima li kolegijalnosti u Skupštini?

„Postoji kolegijalnost u onoj meri u kojoj je međusobno gradimo. Mi koji smo godinama u Parlamentu imamo izgrađene međusobne odnose koji su, iako omeđeni partijskim interesima, pre svega ljudski i prijateljski. Ima kolega u parlamentu sa kojima sam izgradio zaista dobre odnose“, rekao je Radenković.

Dan sa poslanikom Dejanom Radenkovićem 3
Foto: Miloš Đošić

Kada razgovara sa građanima, Radenković je naglasio da je akcenat na ličnim, ali i sistemskim problemima.

„Gde god da odemo, posebno u nerazvijenim sredinama, građani ukazuju na probleme siromaštva, nezaposlenosti, nepravednog odnosa prema njima. Pokušavamo da svoj uticaj iskoristimo kako bi im pomogli. Drugi nivo komunikacije je u procesu usvajanja zakona. Tada se srećemo sa sistemskim problemima koje u diskusiji na sednicima pokušavamo da predočimo  ostalim kolegama i da tako pomognemo da se usvoji što bolji i pravedniji zakon“, objasnio je Radenković.  


Smatra da nije dobro što nema poslanika iz dela opozicije, ali je po njegovom mišljenju atmosfera gotovo ista, samo rasprava traje nešto kraće.

„Uvek sam smatrao da je borba efikasnija od povlačenja. Možda je to u mojoj prirodi. Verovatno ovi koji bojkotuju rad Skupštine znaju zbog čega to rade. Verujem da bi više ciljeva postigli u skupštinskoj raspravi. Ali, to je njihova odluka“, rekao je Radenković.

Kada je reč o razlozima za bojkot parlamentarnih izbora, smatra da bojkot nije pravi način da deo opozicije ostvari svoje ciljeve.

„Verujem da imaju cilj. Lično smatram da bojkot nije dobro sredstvo. Ali, i oni su na izborima obezbedili mesto u parlamentu i njihovu odluku poštujem, bez obzira što mislim da je pogrešna“, naveo je Radenković.

 

View this post on Instagram

 

Novi Dan sa poslanikom čitajte na portalu danas.rs #dansaposlanikom #Danas

A post shared by Dnevni list Danas (@danas.rs) on

Poslanik Radenković je poreklom sa Kosova i Metohije, gde je odrastao i školovao se. Objasnio je da su kosovske takse na robu veliko opterećenje za građane i besmisleno političko sredstvo.

„Takse moraju biti ukinute. One su besmislene, od njih koristi imaju samo šverceri. Građani na Kosovu i Metohiji plaćaju osnovne životne namirnice i do 30 odsto skuplje. U suštini te takse su usmerene protiv građana. One su besmisleno političko sredstvo koje su bivše vlasti u Prištini iskoristile kao pokušaj da ucene Beograd. Nisu uspeli. Sada bi Aljbin Kurti trebalo da ih ukine ukoliko misli dobro narodu i ako želi da stvari krenu ka normalizaciji“, ocenio je Radenković.

On se ne slaže sa tezom da je motiv iza pojačanog pritiska SAD-a za dolaženje do sporazuma između Beograda i Prištine dobijanje poena aktuelnog predsednika Donalda Trampa pred američke izbore, za uspeh na spoljnopolitičkom planu.

„Nisam siguran da američki predsednik veruje da bi mu to podiglo rejting u SAD pred izbore. SAD su priznale nezavisnost Kosova i oni će uvek vršiti pritisak. Na Srbiji je da štiti svoje interese i da mudrom politikom izbegava iskušenja. Najvažnije je da se ide ka stabilizaciji prilika, da se otklanjaju opasnosti od sukoba, da se uspostavljaju dobre ekonomske veze. Kada ljudi vide inters, a interes je bolji život, bolji standard, brzo će potisnuti politiku u drugi plan“ istakao je Radenković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari