Kao što je hrvatski premijer Zoran Milanović do pre koji mesec svojim nepomirljivim ali i arogantnim građanskim stavom (o ćirilici ili definiciji braka) bio u opoziciji sa gotovo celom Hrvatskom, tako je u međuvremenu marketinški transformisani Milanović uleteo u sukob sa pola sveta u odbrani nacionalnih interesa Hrvatske i finansijskih interesa njenih građana.


* Ministar finansija Hrvatske ni po koju cenu neće odustati od svoje oštre ne samo verbalne borbe sa nezajažljivim bankama i agresivnim ministrom finansija Austrije u odbrani interesa građana Hrvatske

Bar u ovom poslednjem mu Evropska komisija izgleda neće smetati, bar dok ne prođu parlamentarni izbori zakazani za 8. novembar i kratka predizborna kampanja koja startuje 22. oktobra. Ta komisija se izgovorila na nepotpunost sada dostupnih analiza te u utorak nije iznela svoj stav o pritužbi koju je na račun Hrvatske uložio austrijski ministar finansija Hans Jerg Šeling, pošto sve austrijske pretnje i optužbe za nacionalizam nisu zaustavile Vladu Hrvatske u nameri da donese zakon kojim se krediti u „švajcarcima“ konvertuju u evre na način koji obezbeđuje pravdu i zakonom propisanu zaštitu za hrvatske građane, kako misli vlast u Hrvatskoj, odnosno opasno opterećuju poslovne banke, a među njima posebno austrijske, kako misli Šeling. Za ovaj zakon nije mogla u Hrvatskom saboru da ne glasa ni sada opoziciona Hrvatska demokratska zajednica Tomislava Karamarka.

Ovim zakonom izlazi se u susret 53.000 korisnika kredita, što, procenjuju hrvatski komentatori, znači oko 200.000 ljudi koji su teretom tih dugova pogođeni, odnosno 200.000 potencijalnih glasova za koaliciju Hrvatska raste na čelu sa SDP-om.

Evropska komisija je na sastanku ministara finansija 28 članica EU dala, ali samo da se nasluti da joj je ovog trenutka blizak stav Hrvatskog udruženja banaka, čije su se dve članice već žalbom obratile Ustavnom sudu Hrvatske i pripretile daljim pravnim koracima, ali hrvatski ministar finansija Boris Lalovac ni po koju cenu neće odustati od svoje oštre ne samo verbalne borbe sa nezajažljivim bankama i agresivnim ministrom finansija Austrije u odbrani interesa građana Hrvatske. Lalovac, koji je prema poslednjim istraživanjima javnog mnjenja najpopularniji hrvatski ministar, tvrdi da Hrvatska ima izgleda da odbrani svoju tvrdnju da je zakonom teret konverzije ravnomerno raspoređen, a posebno računa na argumente da su „austrijska regulatorna tela taj proizvod (kredite denominirane u „švajcarcima“) zabranila u Austriji, a onda su se austrijske banke okrenule prema Hrvatskoj i drugim evropskim državama“.

„Upitao sam sve ministre koji su bili za stolom bi li oni mogli podneti da nakon deset godina otplate glavnica kredita bude 30 posto veća, a rata 60 odsto“, izjavio je odlučni Lalovac za hrvatske medije po povratku iz Luksemburga. Prema njegovoj verziji sastanka, svi su ministri ovu računicu oćutali, sem najviše zainteresovanog austrijskog ministra finansija koji je rekao da je „tako nešto neverovatno“.

Zakon o izmenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama stupio je na snagu 1. oktobra. Poslovne banke su obavezne da u roku od 45 dana klijentima koji imaju „švajcarce“ u otplati čak i ako su ti krediti prodati trećim licima, poštom upute ponudu za konverziju sa obračunom. Klijenti imaju 30 dana da na tu ponudu odgovore. Glavnica kredita, na dan njegove isplate, konvertuje se u evro, po kursu od tog dana, i obračunava se kamata koja je tada važila za kredite u evrima. Ukoliko se novom računicom ispostavi da su građani platili na ime rata više nego što bi platili da su im krediti od početka bili u evrima, preplaćeni iznos se ravnomerno raspoređuje na buduće rate dok se ne iscrpi.

Sem poslovnih banaka, koje su izračunale između pet i sedam milijardi kuna gubitaka koje će zbog primene ovog zakona imati, njime je nezadovoljstvo izrazila i Narodna banka Hrvatske upozoravajući na gubitak koji će država imati zbog poreza na dobit koji godinama od banaka neće moći da naplati, a NBH je iznela i procenu da će za milijardu evra biti smanjene hrvatske devizne rezerve. Džaba. Hrvatska vlada je podsetila da je poslovnim bankama dala dve prilike da pitanje „švajcaraca“ urede uzimajući u obzir socijalne teškoće svojih klijenata – one su na to ostale neme.

Prema analizama banaka, zakon koji ovoliko ide naruku građanima, korisnicima kredita, pripremala je samo Poljska, ali je od njega odustala.

I sadašnjoj vladajućoj hrvatskoj koaliciji skloni komentatori veruju da ona ovim zakonom ne rizikuje previše, iako su banke zapretile da će prestati da kreditiraju hrvatsku vladu, a mogla bi da dobije dosta. Ako na izborima pobedi HDZ, vruć krompir će završiti u njegovim rukama, ako pobedi SDP – šta ih sprečava da promene zakon.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari