Foto: AA/ABACA / Abaca Press / ProfimediaPremijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da će njegova zemlja nastaviti agresiju na Iran. Tokom sastanka sa čelnicima zdravstvenog sektora rekao je da je cilj izraelske Vlade da natera iranski narod da se oslobodi okova tiranije.
„Na kraju to zavisi od njih“, rekao je Netanjahu, prenosi Beta. Kako je istakao, po do sada preduzetim akcijama nema sumnje da im „lome kosti“.
Predsednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Kalibaf odbacio je danas svaku sugestiju da Teheran traži prekid vatre u ratu.
„Definitivno ne tražimo prekid vatre, verujemo da agresor mora biti udaren u usta kako bi naučio lekciju, da nikada više ne pomisli da napadne naš voljeni Iran“, napisao je Bager Kalibaf na Iksu.
Dodao je da “cionistički režim vidi svoje sramno postojanje u nastavku ciklusa rat-pregovori-prekid vatre, pa opet rat, kako bi učvrstio svoju dominaciju”.
“Mi ćemo prekinuti taj ciklus“, naglasio je on.
U međuvremenu, Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da će svaka arapska ili evropska zemlja koja protera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije dobiti neograničen prolaz kroz Ormuski moreuz.
Predsednik SAD Donald Tramp je za Njujork post rekao da „nije zadovoljan“ novim iranskim vrhovnim liderom Modžtabom Hamneijem, ali na svom brifingu za novinare kasnije nije jasno rekao ko želi da zauzme njegovo mesto – niti kako će se to postići.
Tramp je takođe izjavio da bi rat protiv Irana mogao biti „kratkotrajan“, ali je ostavio otvorenom mogućnost eskalacije ako Teheran poremeti globalne zalihe nafte.
„Napravili smo mali izlet da bismo se rešili nekog zla. I mislim da ćete videti da će to biti kratkoročna ekskurzija“, rekao je Tramp republikanskim poslanicima u svom golf klubu nedaleko od Majamija.
Tramp je na društvenoj mreži potom objavio da će SAD pogoditi Iran „dvadeset puta jače nego do sada“, ako Teheran učini bilo šta što bi zaustavilo prolaz nafte u Ormuskom moreuzu.
Kao odgovor na Trampove izjave, portparol iranske Revolucionarne garde Ali Mohamed Naini rekao je da će „Iran odrediti kada će se rat završiti“.
Referentna cena nafte pala je danas nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“.Cena nafte je u ponedeljak skočila više od 100 dolara po barelu – pre nego što je Tramp rekao da je rat „već prilično završen“.
Njegovi komentari doveli su do pada cene nafte, koja je sada bliža 90 dolara po barelu – ali je i dalje znatno iznad nivoa pre rata, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).
Cene nafte skočile su na najviši nivo u poslednje četiri godine kako je rat, sada u drugoj nedelji, blokirao zemlje i mesta koja su kritična za proizvodnju nafte i za transport nafte i gasa iz Persijskog zaliva.
Iran je navodno upozorio da neće dozvoliti izvoz „ni litra nafte“ iz regiona ako se američko-izraelski napadi nastave.
Kako piše Vašington post, Pentagon je potrošio municiju u vrednosti od 5,6 milijardi dolara tokom prva dva dana vojne akcije protiv Iran. To su tvrdnje troje američkih zvaničnika, što dodatno naglašava sve veći alarm među pojedinim članovima Kongresa zbog brzine kojom američke snage troše ograničene zalihe najnaprednijeg naoružanja SAD.
Kremlj je saopštio da je ruski predsednik Vladimir Putin, koji je juče razgovarao sa Trampom, ponudio razne opcije za posredovanje i deeskalaciju rata.
Portparol Dmitrij Peskov rekao je novinarima da ne želi da ulazi u detalje „razmatranja“ koja je Putin izneo u razgovoru, ali je naglasio da su ti predlozi i dalje na stolu, prenosi Index.
Peskov je dodao da je Rusija spremna da pruži svu pomoć koju može kako bi se smanjile tenzije na Bliskom istoku.
Izbor Modžtabe Hamneija za trećeg vrhovnog vođu Irana odluka je doneta u skladu sa ustavom te zemlje, ocenio je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Đijakun.
Kako prenosi Kineska medijska grupa (CMG) on ;je to rekao u ponedeljak na redovnom brifingu za novinare, odgovarajući na pitanje o toj temi, dodajući da je Kina primetila relevantne medijske izveštaje.
Inače, nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je nakon razgovora sa kiparskim kolegom Konstantinos Kombosom da trenutno nije potrebno slati ratne brodove ili drugu vojnu opremu Nemačke na Kipar ili u istočno Sredozemlje.
On je pohvalio Grčku, Francusku i Italiju zbog slanja ratnih brodova u region kao „pragmatičan korak“, dodajući da nema obaveštajnih podataka koji ukazuju na „stvarnu trenutnu pretnju“ za Kipar ili neku drugu evropsku zemlju zbog rata u Iranu, prenosi AP.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


