Obavezujući pakt za upravljanje migracijama 1Foto: EPA-EFE/ STEPHANIE LECOCQ

Evropska unija je zatražila uvođenje pravno obavezujućeg sistema širom evropskog bloka u cilju upravljanja migracijama nakon višegodišnjeg neslaganja država-članica oko toga kako treba odgovoriti na veliki priliv migranata i izbeglica.

U paktu pod pokroviteljstvom Nemačke će se zahtevati da učestvuje svih 27 država-članica.

Članice će ili pristati da prihvate tražioce azila ili će preuzeti odgovornost za povratak u matičnu zemlju onih čiji su zahtevi za azil odbijeni.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je to nazvala „evropskim rešenjem za povratak poverenja građana“.

Nedavni požari koji su uništili kamp Morija u Grčkoj u kojem je bilo smešteno više od 12.500 migranata i izbeglica je „upadljivi podsetnik da je potrebno da nađemo održiva rešenja“, dodala je Fon Der Lajen.

Još od kada je zabeležen priliv od više od milion migranata i izbeglica 2015, uglavnom preko Italije i Grčke, države-članice EU su podeljene oko toga kako reagovati, a novi pakt se već našao na meti kritika.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc je bacio sumnju na ideju o distribuciji tražilaca azila širom Evrope.

„To ovako neće funkcionisati“, rekao je za AFP.

Italija i Grčka su optužile bogatije severne zemlje da ne čine dovoljno, ali se jedan broj zemalja srednje i istočne Evrope otvoreno usprotivio ideji da se odrede kvote za migrante.

Novim paktom, za koji se najviše zalaže nemačka kancelarka Angela Merkel, se predlaže „pravična podela odgovornosti i solidarnost između država-članica dok se istovremeno pruža izvesnost za pojedinačne podnosioce zahteva (za azil)“.

Na ulasku bi postojao novi obavezan skrining, uključujući onaj za utvrđivanje zdravstvenog stanja, identiteta i bezbednosnu proveru, bio bi uveden brži proces prelaska granice, uključujući brzi povratak onih čiji zahtevi nisu prihvaćeni.

Dvadeset sedam država-članica bi imale „fleksibilne opcije“ kako da učestvuju u svemu tome, te bi se od zemalja kao što su Mađarska i Poljska koje su odbijale da prihvate pridošlice tražilo da pomognu na druge načine, uključujući prihvatanje ljudi, „sponzorisanje“ povrataka, odnosno obezbeđivanje povratka onih kojima je zahtev za azil odbijen u ime drugih zemalja, pružanje podrške.

Predsednica Evropske komisije je rekla da će novi pakt „ponovo izgraditi poverenje između država-članica“ i uspostaviti „pravilnu ravnotežu između solidarnosti i odgovornosti“.

U ranijim izveštajima se ukazivalo da će svaka država-članica prihvatiti izvestan broj izbeglica u zamenu za, kako se navodi, 10.000 evra po odraslom čoveku i 12.000 evra po detetu bez pratnje.

Oni koji nisu poštovali pakt mogli su da se suoče sa sudskim procesom i ogromnim novčanim kaznama.

Novi pakt za koji se najviše zalaže Merkel je predstavljen nakon požara u migrantskom kampu Morija na ostrvu Lezbos.

Broj ljudi koji pristižu do evropskih obala tražeći azil se ove godine do sada smanjio na 55.000.

Međutim, požari u kojima je potpuno uništen prenatrpani kamp Morija doveli su do apela na evropske države da preduzmu odlučnije korake i prihvate one koji su ostali bez krova nad glavom.

Planovi su, međutim, već podstakli humanitarnu organizaciju Save the Children da optuži EU da nije ništa naučila „iz svojih nedavnih grešaka“.

Nemačka je ranije ovog meseca saopštila da je deset zemalja pristalo da prihvati 400 maloletnika bez pratnje koji su uspeli da pobegnu od požara u kampu Morija. Većina će otići u Nemačku i Francusku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari