Foto: EPA-EFE/Kai FoersterlingPredsednik Kipra Nikos Hristodulides rekao je za agenciju Asošijeted pres da čelnici Evropske unije, koji su se okupili u njegovoj zemlji, trebaju da počnu sa pripremom operativnog plana za slučaj da članica EU koja je napadnuta zatraži pomoć od drugih država članica.
U ekskluzivnom razgovoru koji je obavljen juče a objavljen danas, Hristodulides je izjavio je da će čelnici EU raspravljati o tome da „daju sadržaj” članu 42.7 ugovora Unije, koji obvezuje svih 27 država članica da se ispomažu u vremenima krize.
Taj član nalaže da, ako neka država postane žrtva oružane agresije na svojoj teritoriji, njeni partneri treba da pruže „pomoć i podršku svim raspoloživim sredstvima“. Do sada nije bio primijenjen, pa ne postoje stroga pravila o tome kako bi države članice trebalo da odgovore na poziv za pomoć.
„Imamo član 42.7 i ne znamo šta će se desiti ako neka država članica aktivira taj član”, rekao je Hristodulides za AP uoči samita EU–Bliski istok koji će ove sedmice biti održan u njegovoj organizaciji, a na kojem se očekuje da će fokus biti na ratu u Iranu i njegovim posledicama.
Prema njegovim rečima, „zato ćemo imati raspravu i pripremiti, recimo, operativni plan o tome što će se dešavati u slučaju da država članica aktivira taj član, a tu postoji niz pitanja“.
Ovo pitanje je posebno važno za Hristodulidesa, koji je prošlog meseca tražio pomoć od zemalja EU kada je dron tipa šahid pogodio britansku vazduhoplovnu bazu na južnoj obali Kipra.
Kiparski zvaničnici su rekli da je dron lansiran iz Libana, čiji je glavni grad udaljen samo 207 kilometara od južne obale Kipra.
Grčka, Francuska, Španija, Holandija i Portugalija poslale su brodove koji imaju sredstva za obaranje dronova kako bi pomogle u odbrani ostrva.
Hristodulides je rekao da, pošto su mnoge zemlje EU takođe članice NATO-a, priručnik treba da razjasni kako bi te zemlje odgovorile na poziv za pomoć od partnera iz EU, a da to ne bude u sukobu sa njihovim obavezama prema vojnom savezu.
Član 5 garancije bezbednosti NATO-a navodi da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve njih – što zahteva kolektivni odgovor.
„Dakle, šta će se desiti u ovoj situaciji ako je (napadnuta) država istovremeno članica NATO-a i EU? Šta će se desiti?“, pita se Hristodulides.
Još jedno pitanje koje treba rešiti u skladu sa članom 47.2 jeste da li bi odgovor bio kolektivan u skladu sa propisima NATO-a ili bi važio kao za države koje se graniče se napadnutom zemljom. Tu je i pitanje koja sredstva bi trebalo koristiti za rešavanje različitih vrsta kriza.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


