Milorad Dodik: Da ne čekamo, može za početak dve srpske države Srbija i Republika Srpska 1Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Može za početak dve srpske države Srbija i Republika Srpska, piše predsednik RS Milorad Dodik na svom sajtu dodik.net.

„Mi, Srbi, i ne treba da čekamo razne mešetare da nam smućkaju još jednu splačinu, nego da iznova tražimo rešenje srpskog nacionalnog pitanja na Balkanu, baš po uzoru kako je, ranije, to pitanje rešio nemački narod. Može za početak dve srpske države Srbija i Republika Srpska. Tu nema mesta za Kosovo i Metohiju, kao drugu nemačku državu“, piše Dodik.

Navodi da su antisrpske operacije kreirane u Vašingtonu, Briselu i Berlinu.

„I dalje su Srbi loši momci, kriminalci, ultranacionalisti, marsovci. Nisu se umorili da nas kvalifikuju, diskvalifikuju, sankcionišu. Republika Srpska je problem svih problema za njih. I onda kad se ponaša ustavno, dejtonski. I kada funkcioniše, a pogotovo ako ima svoj stav“.

U Dejtonu je, kaže, RS dala deo svog suvereniteta i nezavisnosti, mada je već tri godine do tada, tvrdi Dodik, funkcionisala kao nezavisna država.

„Doduše, delimično međunarodno priznata kao strana u pregovorima za postizanje mira.

Republika Srpska je bila nezaobilazna kao faktor mirovnog procesa i tu činjenicu nisu mogli da izbrišu ni Vašington, ni London, ni Berlin, ni Moskva, ni Brisel.

Zato se Republika Srpska pojavljuje kao potpisnik svih 11 aneksa Dejtonskog paketa, a pogotovo Aneksa 4 Ustava BiH, koji su potpisale, imaginarna Alijina, nepostojeća BiH, Muslimansko/Hrvatska, a kasnije Federacija BiH i Republika Srpska“.

Zapadni centri, smatra, vrše nepodnošljiv pritisak, blefiraju, „lažu sve s ciljem da nestane činjenica koja se zove Republika Srpska, koju su Dejtonskim sporazumom kao garanti sami priznali i prihvatili. Danas su gori i besni zbog činjenice da smo još tu“.

Pritisak na Srbe u regionu i na Srbiju „kao najveću državu Balkana svih proteklih trideset godina nije prestajao. Čak i najveći evrofanatici moraju da priznaju da uslovljavanja i pritisci na Srbiju nisu prestali od 1990. i šta god da je Srbija radila, nije bilo dovoljno i nije bilo po zapadnim standardima“, ističe Dodik.

Menjali su standarde pa je, kaže, bilo potpuno “normalno” da Kosovo protivustavno i jednom odlukom kaže da je nezavisno od Srbije i to zapadni “demokratski svet” prizna kao činjenicu, ali Republika Srpska, koja je od 1992. do 1995. i de fakto i de jure bila nezavisna država, morala je i mora da ostane u BiH.

„Tako smo na svega nekoliko stotina kilometara dobili dva aršina koja su neodrživa, i toga je svestan onaj deo međunarodne zajednice koji gura politiku dvostrukih standarda na dva slučaja, a u oba su akteri Srbi“.

Srbi, ponavlja Dodik teze, kao „najveće žrtve raspada bivše Jugoslavije i danas su pod lupom tzv. međunarodne zajednice kao odmetnuto balkansko pleme koje treba ukrotiti“.

Beograd je, kaže, kriv što štiti svoj teritorijalni integritet, što inače rade sve normalne države sveta, kriv je što ne “disciplinuje” Srbe u Republici Srpskoj, Crnoj Gori i na Kosovu i Metohiji.

„Danas iznova nude ponovo loše ponude. Njima i prete. tzv. nemački model, s dve države, nude Srbiji kao rešenje za Kosovo. Kako je moguće da na teritoriji suverene Srbije predlažete dve nemačke države? Zar neko misli da je to moguće? Pa zar se na kraju nisu ujedinile Istočna i Zapadna Nemačka i postale jedna država?“, pita se Dodik.

Ako mislite dobro Srbima, zašto niste model dve države, a jedan narod ponudili Srbiji i Republici Srpskoj?, nastavlja predsednik RS i dodaje: “ To ne biste morali da promovišete kao kaznu kao u slučaju podele Njemačke, već kao verifikaciju činjeničnog stanja.

A i lako bismo se ujedinili, ne bismo čekali skoro 50 godina. Ovako tzv. nemački model za problem južne srpske pokrajine Kosova i Metohije je samo još jedna podvala u igri prepotentnih koji misle da im je sve dozvljeno“.

Postavlja se, kaže, još jedno pitanje.

„Zbog čega je pitanje južne srpske pokrajine sui generis, a pitanje Republike Srpske pitanje teritorijalnog integriteta BiH. Možda nismo dovoljno “veliki” da bismo postavili ta pitanja, ali jesmo toliko odgovorni i prema precima i potomcima da pitamo i uporno tražimo odgovore“.

Poručuje na kraju: „Oni znaju sve! Ali ipak se mi pitamo“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari