Ishod predstojećih izbora u Jermeniji je ključan: Hoće se li se Kremlj odlučiti za "civilizovan razvod"? 1EPA/PAVEL BEDNYAKOV/AP POOL

Decenijama je moć Moskve na Južnom Kavkazu počivala na vojnom prisustvu, formatima upravljanja konfliktima, energetskim polugama i ekonomskom uticaju i to je sada pod vidnim pritiskom.

Jermenija aktivno jača odnose sa Evropskom unijom (EU), Azerbejdžan je znatno ojačao svoju spoljnu politiku i postao odlučniji, dok Gruzija produbljuje selektivne ekonomske veze sa Kinom i Bliskim istokom, uz istovremeno izbegavanje obnavljanja diplomatskih odnosa sa Rusijom.

Međutim, ovaj trend je najizraženiji u Jermeniji, ukazuje Emil Avdaliani, profesor međunarodnih odnosa Evropskom univerzitetu u Tbilisiju, u analizi za Centar za evropske analize.

Upravo je Jermenija bila najbliža Kremlju sve do trenutka kada je njen navodni saveznik ostao po strani tokom rata u Nagorno-Karabahu 2020. godine i konačnog pada te oblasti u septembru 2023.

Logika je bila da je Jermeniji potrebna ruska pomoć u slučaju problema oko Karabaha, ali ta logika je nestala nakon poraza.

Obimna saradnja sa EU treba da se posmatra iz tog ugla, ističe, a događaji početkom maja u Jerevanu dodatno potvrđuju taj trend.

Jermenija je 4. maja bila domaćin samita Evropske političke zajednice, a 5. maja i prvog ikada samita EU-Jermenija.

Strane su pokrenule partnerstvo vredno 200 miliona evra (232 miliona dolara), dok se očekuje da će investicije EU u Jermeniju u okviru strategije Global Gateway dostići 2,5 milijardi evra.

Ovo je važno, ukazuje Avdaliani, jer je tradicionalni uticaj Moskve na Jermeniju zavisio od nedostatka održivih alternativa.

Angažman EU menja tu jednačinu. Brisel ne može da zameni Rusiju kao garant tvrde bezbednosti, ali može da ponudi veći pristup tržištu, investicije i saradnju u transportu i infrastrukturi – oblasti u kojima je Moskva manje konkurentna zbog rata u Ukrajini.

Reakcija Kremlja bila je brza: optužio je Jermeniju da ulazi u „antirusku orbitu“ EU i upozorio na političke i ekonomske posledice.

Ali nije reč samo o EU. Kina takođe širi svoj uticaj na Južni Kavkaz, iako na znatno suptilniji način.

Na primer, komercijalne banke u Gruziji se pripremaju da se priključe kineskom sistemu prekograničnih međubankarskih plaćanja, poznatom kao CIPS.

CIPS je sistem za veleprodajna plaćanja koji je odobren od strane Narodne banke Kine.

On ne zamenjuje SWIFT, niti podrazumeva napuštanje dolara ili evra. Umesto toga, reč je o diverzifikaciji, koja gruzijskim bankama daje direktniji kanal za transakcije u juanima i smanjuje ulogu posrednika.

Isti širi obrazac vidljiv je i u Azerbejdžanu. Peking i Baku su istraživali dublju finansijsku i investicionu saradnju, uključujući razgovore o zajedničkom investicionom fondu između Azerbejdžanskog investicionog holdinga i Kineskog „Puta svile“ fonda, koji bi finansirao infrastrukturne, logističke, energetske i industrijske projekte.

Kina je takođe navodno treći najveći trgovinski partner Azerbejdžana, pri čemu je bilateralna trgovina dostigla 4,87 milijardi dolara u 2025. godini.

Ovo je važno za Rusiju. Iako Kina ne osporava Moskvu vojno na Južnom Kavkazu, ona širi svoj uticaj na druge načine na kojima Rusija ne može efikasno da se takmiči.

Peking donosi finansije, interes za infrastrukturu, veće komercijalne mogućnosti i alternative platnim sistemima. Takođe je oslobođen istorijskog nasleđa koje je povezano sa ruskom vlašću.

Jermenija je zaostajala za Gruzijom i Azerbejdžanom u svojoj saradnji sa Kinom i njenim finansijskim institucijama.

To bi uskoro moglo da se promeni. Početkom maja, zamenica ministra ekonomije Jermenije Anušik Avetjan izjavila je da je Kina važan partner za Jerevan i da dve strane žele da prošire trgovinske i investicione programe u Jermeniji.

To proizilazi uz sporazuma o strateškom partnerstvu potpisan 2025. godine.

Izazov za Jermeniju ostaje njena geografija i nedovoljno razvijene regionalne transportne i druge veze.

Ipak, ako se koncept „Raskršće mira“ bude realizovao, i ako se razviju transportne veze sa Azerbejdžanom i Turskom, kako se sugeriše, Jerevan bi mogao postati privlačniji kineskim i drugim azijskim investitorima.

To bi dodatno oslabilo staru rusku pretpostavku da ekonomska geografija Jermenije mora prvenstveno da ide severno kroz Rusiju.

Angažman EU i Kine na Južnom Kavkazu, iako različit po obimu i ambicijama, deo je istog trenda – smanjenja ruske dominacije u regionu.

Rusija više nije jedina spoljna država sposobna da obezbedi ekonomski pristup, infrastrukturne veze ili diplomatsku zaštitu.

Njena ključna poluga uticaja i dalje ostaje vojna moć – jedini segment koji za sada nijedna druga velika sila ili regionalni akter ne može da ospori.

Može li Rusija da obnovi svoju moć na Južnom Kavkazu? Mnogo će zavisiti od ishoda predstojećih parlamentarnih izbora u Jermeniji.

Ako vladajuća stranka „Građanski ugovor“ (Civil Contract) osvoji još jedan mandat, Moskva bi mogla da se odluči za „civilizovani razvod“ – dvosmislen i potencijalno zlokoban izraz koji je pominjalo rusko rukovodstvo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari