
„Od danas, zvanična politika vlade SAD će biti da postoje samo dva pola, muški i ženski“, rekao je Donald Tramp tokom svog inauguracionog govora i istog dana ispunio obećanje potpisivanjem izvršne naredbe.
Dan Martina Lutera Kinga obeležila je inauguracija Donalda Trampa i njegovo potpisivanje izvršnih naredbi koje su dovele u pitanje položaj i prava određenih društvenih grupa u SAD.
„Pobednici izbora u demokratskom svetu na samom početku mandata obično biraju da izađu iz partijskih rovova, relaksiraju predizborne tenzije, pošalju pomirljive poruke i naglase da će predstavljati sve građane. To očigledno nije slučaj sa Trampom, koji već prvog dana dodatno produbljuje društvenu krizu u SAD potpisivanjem, između ostalih i naredbe o zabrani tzv. “rodne ideologije”, primećuje sagovornik Danasa, novinar Pero Jovović.
U naredbi koja nosi naziv „Odbrana žena od ekstremizma rodne ideologije i vraćanje biološke istine u federalnu vladu“ stoji da „polovi nisu promenljivi i utemeljeni su u fundamentalnoj i nepobitnoj stvarnosti“.
Savezna vlada će umesto termina „rod“ koristiti „pol“, a pol će biti definisan kao „nepromenljiva biološka klasifikacija pojedinca“, rečeno je novinarima iz Trampove administracije.
Predviđeno je i ukidanje roda „X“ za koji su građani mogli da se opredele na svojim pasošima od 2022. godine.
Vladinim agencijama se zabranjuje promovisanje rodne ideologije i korišćenje saveznih fondova u tu svrhu.
„Odluka u samom naslovu, a i kasnije na nekoliko mesta kao razlog navodi odbranu žena od onoga što Tramp i njegovi ljubitelji nazivaju rodnom ideologijom, a što naravno nema nikakvog uporišta u modernoj nauci i potrebama ljudi iz LGBTIQ zajednice. Očigledno je da tokom pripreme odluke nije konsultovan niko na koga se odluka odnosi, niti predstavnici LGBTIQ zajednice, a na mnogo mesta je vidiljiv otvoreno neprijateljski stav prema interseks i trans zajednicama“, ističe za Danas Goran Miletić, direktor Civil Right Defendersa za Evropu.
Politika jedne zastave
Novi državni sekretar Marko Rubio nastavio je niz kontroverznih odluka Trampove administracije uvođenjem politike jedne zastave koja predviđa isticanje isključivo američke zastave na objektima Stejt Departmenta, u zemlji i inostranstvu, uz dva izuzetka (simbol zarobljenih i nestalih vojnika (POW/MIA) i zastava za nezakonito zatočene osobe).
Ovakvim potezom se sprečava isticanje Pride i Black Lives Matter zastava na ambasadama SAD i drugim diplomatskim objektima, što je bila uobičajena praksa za vreme predsednika Bajdena.
„Zastava Sjedinjenih Američkih Država ujedinjuje sve Amerikance pod univerzalnim principima pravde, slobode i demokratije. Ove vrednosti, koje čine temelj naše velike zemlje, zajedničke su svim američkim građanima, prošlim i sadašnjim“, navedeno je u memorandumu.
Pomenute vrednosti moraju biti zajedničke svim građanima, ali često nisu, zbog toga se i javila potreba za zastavom koja će biti simbol borbe za ostvarivanje ovih vrednosti, borbe za slobodu ravnopravnost i prihvaćenost.
„Prajd zastava je izraz višedecenijske borbe za prava LGBT zajednice, a prvi put je nastala baš u SAD. Isticanje te, ali i BLM zastave je godinama unazad predstavljalo izraz podrške ugroženim grupama širom sveta. Setimo se samo zabrane EuroPrajda u Beogradu i velike Prajd zastave koja je bila okačena na ambasadi SAD. Tu borbu će aktivisti u Srbiji sada, nažalost, morati da vode sami, uz podršku partnera iz EU“, podseća Jovović.
Posledice
Goran Miletić ukazuje na dalekosežne posledice ovakvog političkog delovanja i smatra da će se ovaj negativni trend proširiti i na druge države koje će Trampove odluke koristiti kao argument u korist svojih tvrdnji.
„U Srbiji i regionu, ovakve kampanje su odavno vidljive u jednom delu medija koji bez ikakvih sankcija raspiruju predrasude i teorije zavere prema ovim zajednicama“, navodi naš sagovornik.
Jovović se, s druge strane, nada da će američko nezavisno pravosuđe ove akte staviti van snage i da se pravnim sredstvima može stati na put svakom pokušaju imitacije.
„Imamo razloga da budemo srećni što živimo u Evropi, koja ima najsofisticiraniji sistem zaštite ljudskih prava, zasnovan na Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, čija je Srbija potpisnica. Ustav Srbije takođe propisuje da se dostignuti nivo ljudskih prava ne može smanjivati, ako slučajno nekome sa naše političke scene padne na pamet da oponaša Trampa“, ukazuje Danasov sagovornik.
Autorka je polaznica Danasove škole novinarstva.
Projekat „Danasova škola novinarstva je sufinansiran iz Budžeta Republike Srbije – Ministarstva informisanja i telekomunikacija.
Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.