Švedska se bliži učlanjenju u NATO 1Foto: EPA-EFE/ Fredrik Sandberg TT

Švedska ponovo razmatra pitanje svoje bezbednosti i da li je zaista najsigurnija ako ostane izvan NATO.

Kako navodi Politiko, dve godine pre narednih izbora, debata o tome da li se priključiti zapadnoj odbrambenoj alijansi se intenzivira, čime se postavlja osnov za sukob između levice i desnice.

Manjinska vlada socijaldemokrata i zelenih, kao i njihovi saveznici iz stranke levice, su čvrsto protiv, navodeći kao razlog vrednost neutralnosti u svetu koji smatraju polarizovanim.

S druge strane, četiri tradicionalno savezničke stranke desnog centra – umerena stranka, liberali, partija centra i demohrišćani – su „za“, tvrdeći da su Švedskoj potrebne garancije za bezbednost u odbrani kakve dolaze uz članstvo u NATO.

Stranka koja se zalaže za članstvo u NATO ostvarila je veliku pobedu prošle nedelje kada su krajnje desničarski nastrojene Švedske demokrate promenile raniji stav protiv NATO i podržale predlog da Švedska usvoji takozvanu NATO opciju, što zemlji omogućava da se pridruži alijansi u nekom trenutku. Parlament je usvojio predlog sa 204 glasa „za“ prema „145“ protiv.

„Pitanje odbrane obično nije visoko na listi prioriteta prilikom izbora ovde, ali pošto su Švedske demokrate sada promenile svoju poziciju, moglo bi da dođe do većeg interesovanja“, rekao je Alan Vidman iz liberalne stranke, portparol za pitanja politike odbrane.

Usvajanje NATO opcije ne znači obavezu pridruživanja – Finska je usvojila ovu opciju još 1995. ali i dalje je izvan pakta – ali smatra se da je potez koji vodi u tom smeru.

Ministarka spoljnih poslova An Linde je odluku parlamenta da usvoji ovu opciju nazvala „značajnim negativnim događajem za švedsku bezbednost“.

Za Švedsku bi pridruživanje NATO označilo veliku promenu u politici jer bi se time okončalo više od 200 godina zvanične vojne nezavisnosti.

Zemlja nije formalno zauzimala strane u ratu od kada je Napoleon osvajao po Evropi, i poslednjih godina je pokušavala da izgradi diplomatsku ulogu kao nepristrastan međunarodni arbitar dok je u isto vreme razvijala bliskije partnerstvo sa NATO.

Osim toga, članstvo Švedske u alijansi bi poremetilo ravnotežu snaga u nestabilnom regionu Baltičkog mora, gde se zvanično nesvrstane Švedska i Finska uz NATO članice Dansku, Nemačku, Poljsku i baltičke zemlje, redovno nadgornjavaju sa Rusijom.

U avgustu je Švedska poslala trupe na svoje baltičko ostrvo Gotland pošto su ruski vojni brodovi plovili u blizini ostrva.

Ruski vojni avioni redovno ulaze u švedski vazdušni prostor bez dozvole, piše Politiko, a mnogi su upirali prstom na Rusiju kada je misteriozna podmornica otkrivena u vodama u blizini Stokholma 2014.

Analitičari smatraju da prošlonedeljno glasanje kojim je u švedskom parlamentu usvojena NATO opcija najverovatnije označava početak nove faze u polemikama oko potpunog ulaska u savez.

„Sada možemo da očekujemo obuhvatniju političku debatu o eventualnom članstvu Švedske“, kaže Kale Hokanson, analitičar u švedskom Institutu za međunarodne poslove.

Argumenti obe strane su već jasni.

Otpor socijaldemokrata je zasnovan na dugotrajnom uverenju da je švedska „sloboda od alijansi“, kako je u ovoj stranci nazivaju, do sada bila dobra za zemlju.

Ministar odbrane Peter Hultkvist je osmislio brojne zajedničke vežbe sa NATO, ali je svaki put naglašavao neutralnost Švedske.

Socijaldemokrate tvrde da bi pridruživanje NATO predstavljalo nepotrebnu antagonizaciju sa Rusijom i rizik za destabilizaciju već napete bezbednosne situacije duž istočnog dela Evrope.

„Ne želimo da idemo putem eksperimenata i avanturizma u politici bezbednosti“, kaže Hultkvist.

Vidman, pro-NATO liberal, kaže da je švedska strategija ostavila zemlju u poziciji „ničije zemlje“ po pitanju bezbednosti, koju Rusija posmatra kao deo „evropskog sistema bezbednosti“ ali nedostaje joj garancija posvećenosti uzajamnoj odbrani koju imaju članice NATO.

„A to je veoma opasna pozicija“, naglasio je Vidman. Lider umerene stranke Ulf Kristerson, koji je ranije izjavljivao da veruje da će Švedska postati članica saveza pre kraja ove decenije, nazvao je izglasavanje prihvatanja NATO opcije „istorijskim“. Prema njegovim rečima, to će omogućiti Švedskoj da „nadogradi i modernizuje“ svoju bezbednost i poslaće svetu poruku da je zemlja spremna da se priključi alijansi u bilo kom trenutku u budućnosti.

„Vlada ne može samo da zanemari stav parlamentarne većine u spoljnoj politici ili pitanjima bezbednosti“, kaže on.

Dok je podrška javnosti članstvu u NATO u Finskoj i dalje niska, u Švedskoj ona raste.

Istraživanje koje je sproveo SOM institut pri Univerzitetu u Geteborgu pokazalo je da postoji približno ujednačena podrška pridruživanju NATO i protivljenje tome, po oko 30 odsto.

Politiko zaključuje da će dalji razvoj ovog pitanja zavisiti od sposobnosti rivalskih strana da ubede glasače pre izbora 2022. i da bi pro-NATO strana, ukoliko pobedi na izborima i preuzme vlast od manjinske vlade levog centra, mogla da zatraži referendum na tu temu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari