"Sviđalo se to vama ili ne": Ističe kontroverzni program za nadzor stranaca, Tramp traži da se produži 1EPA/SALWAN GEORGES / POOL

Američki Kongres treba da razmotri ponovno odobravanje kontroverznog programa koji ističe u ponedeljak a koji omogućava američkim obaveštajnim službama da pregledaju pozive, poruke i mejlove stranaca.

Pristalice poput predsednika Donalda Trampa tvrde da je program spasao živote, dok kritičari ukazuju na dugogodišnje zabrinutosti zbog nadzora nad Amerikancima bez naloga.

Ključna odredba Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih službi (Foreign Intelligence Surveillance Act – FISA) omogućava CIA, NSA, FBI i drugim agencijama da prikupljaju i analiziraju ogromne količine komunikacija iz inostranstva bez sudskog naloga, piše AP.

Usput se mogu obuhvatiti i razgovori Amerikanaca koji komuniciraju sa tim stranim licima koja su predmet nadzora.

Kritičari traže izmene, uključujući obavezu pribavljanja naloga pre nego što vlasti pristupe mejlovima, telefonskim pozivima ili tekstualnim porukama Amerikanaca.

Takođe traže ograničenja u korišćenju podataka internet posrednika, koji prodaju velike količine ličnih informacija prikupljenih na internetu, što po mišljenju kritičara predstavlja zaobilaženje Ustava.

Uprkos kritikama iz tabora obe stranke, šanse za značajne reforme su se smanjile nakon što je Tramp najavio podršku produžetku programa, rekavši da je on dokazao svoju vrednost tako što je obezbedio obaveštajne podatke ključne za nedavne američke akcije u Venecueli i Iranu.

„Činjenica je da, sviđalo vam se FISA ili ne, on je izuzetno važan za našu vojsku“, rekao je Tramp u objavi na društvenim mrežama u utorak.

Tramp poziva na produženje programa

Američke vlasti navode da je program, poznat kao Sekcija 702 zakona, ključan za nacionalnu bezbednost i da je spasao živote otkrivanjem terorističkih zavera. Kritičari osporavaju ovo i upozoravaju na ono što nazivaju opasnim kršenjem građanskih sloboda i privatnosti.

U objavi na Truth Social mreži, Tramp je rekao da je druga odredba FISA zakona korišćena za nadzor njegove kampanje 2016. godine, ali je ipak podržao obnavljanje Sekcije 702, uprkos zabrinutosti da bi politički protivnici mogli u budućnosti koristiti delove zakona protiv njega.

Pozvao je zakonodavce da produže program stranog nadzora za još 18 meseci.

„Moja administracija je neumorno radila kako bi obezbedila da se ove FISA reforme sprovode agresivno na svakom nivou izvršne vlasti, kako bi se Amerikanci zaštitili, uz istovremeno očuvanje naših svetih građanskih sloboda zagarantovanih našim velikim Ustavom“, napisao je Tramp.

Tramp je dugogodišnji kritičar američkih obaveštajnih službi i nekada je bio protiv Sekcije 702, pre nego što je promenio stav. „UGASITE FISA“ Tramp je napisao na društvenim mrežama 2024. godine, kada je ta odredba poslednji put produžena.

Tramp nije jedini koji je nekada bio kritičar pa promenio mišljenje: direktorka nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard je kao kongresmenka sa Havaja predlagala zakon o ukidanju Sekcije 702, ali sada ga podržava nakon što je postavljena da koordinira 18 američkih obaveštajnih agencija.

Gabard kaže da su nove zaštitne mere uvedene od vremena kada je bila u Kongresu uticale na njenu promenu mišljenja.

Traži se veća zaštita komunikacija američkih građana

Pored zahteva da je potreban nalog za pristup podacima Amerikanaca, kritičari takođe traže jaču zaštitu u vezi sa tim kako FBI i druge agencije mogu da pretražuju komunikacije i kako se o tome izveštava javnost.

„Novinari, radnici u humanitarnoj pomoći, ljudi koji imaju porodicu u inostranstvu – svi oni mogu da budu obuhvaćeni ovim nadzorom samo zato što su razgovarali sa nekim van zemlje“, rekao je senator Ron Vajden, demokrata iz Oregona.

Dugogodišnji kritičar zakona zalaže se za izmene za koje kaže da bi obezbedile da vlada tajno ne krši građanska prava.

Nekoliko republikanaca takođe je predložilo izmene, poput obaveznog sudskog naloga.

„Nacionalna bezbednost i građanske slobode nisu međusobno isključive“, rekao je predstavnik Endi Bigs. „Možemo dati obaveštajnim stručnjacima alate koji su im potrebni da ciljaju strane pretnje, a istovremeno obezbediti da Amerikanci ne budu izloženi neustavnom nadzoru“.

Kancelarija Gabardove objavljuje godišnji izveštaj koji pokazuje broj stranih meta nadzora i broj pretraga koje verovatno identifikuju Amerikanca.

Za 2025. broj stranih meta nadzora porastao je na skoro 350.000 sa oko 292.000 u 2024. Broj pretraga koje mogu da identifikuju Amerikanca blago je smanjen na 7.724 sa 7.845 u 2024.

Ukupni podaci nisu potpuni jer su agencije poput FBI-a pronašle načine da pristupe podacima bez javnog prijavljivanja pretraga, rekla je Elizabet Goitin, viša direktorka Programa za slobode i nacionalnu bezbednost u Brennan centru za pravdu na Univerzitetu u Njujorku.

Zvaničnici FBI-ja su više puta kršili sopstvene standarde tokom pretraga obaveštajnih podataka povezanih sa napadom na Kapitol 6. januara 2021. i protestima za rasnu pravdu 2020. prema sudskoj odluci iz 2024.

„To podseća na eru Dž. Edgara Huvera u FBI-u“, rekla je Goitin, misleći na osnivača FBI-a koji je koristio nezakoniti nadzor za uznemiravanje i špijuniranje Amerikanaca. „Mogu praktično da ciljaju bilo koga“.

Malo je vremena da se zakon izmeni

Uprkos dvostranačkim zabrinutostima zbog zakona i njegovih posledica po građanske slobode, vremena za Kongres da napravi izmene pre isteka u ponedeljak je sve manje.

Trampova podrška takođe smanjuje šanse da dovoljno republikanaca pređe na stranu demokrata i podrži reforme.

Vajden je rekao da se glasanja o Sekciji 702 redovno odlažu do poslednjeg trenutka, a zatim se poslanicima poručuje da nacionalna bezbednost zahteva da glasaju „za“. Kaže da im se govori da će, ako podrže amandmane, program propasti i da će za to biti krivi oni sami.

Najveća šansa za izmene verovatno je u Predstavničkom domu, gde je veliki broj poslanika iz obe stranke izrazio zabrinutost.

Međutim, predstavnik Rik Kraford, republikanac iz Arkanzasa i predsedavajući Odbora za obaveštajne poslove u Predstavničkom domu, podržava Trampov poziv na produženje od 18 meseci.

Kraford je ranije kritikovao, kako kaže, „zloupotrebu obaveštajnih službi“, ali je prošlog meseca rekao da veruje da vlada može da osnaži obaveštajne agencije i istovremeno ih drži odgovornim.

„Možemo i jedno i drugo u isto vreme“, rekao je Kraford.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari