U Norveškoj, Švedskoj, SAD i Finskoj najviše građana plaća za medijski sadržaj 1Foto: Pixabay/Biljana Jovanovic/BIljaST

Potreba za adaptacijom na nove uslove virusa korona je dovela do ubrzanog stavljanja u upotrebu novih poslovnih modela u medijima, kao što je pretplata i članarina. Prema izveštaju „Digital News Report 2021“ instituta Rojters vidimo kakav je uspeh ovo rešenje donelo.

Pobednik nosi sve u većem broju država, odnosno najveći mediji sav prihod od pretplata, ali to nije slučaj u Americi i Norveškoj gde polovina onih koji plaćaju, dodatno uzima članarinu u lokalnim i regionalnim onlajn izvorima.

Uspeh velikih preduzeća je posledica i njihove mogućnosti da promovišu preko drugih kanala kao što su radio i televizija da na njihovim portalima imaju opširnije vesti.

Zabeleženo je da prosečan procenat ljudi koji su platili neki vid onlajn informisanja, iz 20 zemalja koje su učestvovale u istraživanju od 2016. do 2020. godine, iznosi svega 17 odsto – dva odsto više nego prethodne godine.

Norveška prednjači i diže prosek sa svojih 45 odsto, prate je Švedska sa 30 odsto, Amerika i Finska sa oko 20.

Polovina svih pretplatnika u Sjedinjenim Državama plaća jedan od ovih: Njujork Tajms, Vašington Post ili Volstrit Džurnal Journal, dok u Finskoj gotovo polovina pretplatnika plaća samo jednu publikaciju, vodećeg izdavača Helsingin Sanomat.

„Videli smo značajno povećanje plaćanja za internet vesti u malom broju bogatijih zapadnih zemalja, ali ukupan procenat ljudi koji plaćaju vesti na mreži ostaje niska“, saopštava u svom izveštaju Rojters Institut.

Veb stranice medija pružile su opsežne lokalne informacije o podacima virusa korone, takođe i proveravanje činjenica i druga objašnjenja, navodi se u izveštaju.

U Norveškoj, Švedskoj, SAD i Finskoj najviše građana plaća za medijski sadržaj 2
Foto: Pixabay/Mediamodifier

Primer u povećanju dometa tokom pandemije je ABC u Australiji, što je podstaklo sektor čiji su legitimitet i finansiranje bili ugroženi kombinacijom promene ponašanja potrošača i napadima populističkih i desničarskih političara.

Grupa ljudi koja se pretplaćuje na onlajn medije obično je starija, boljeg finansijskog stanja i višeg obrazovanja. Prosečnog uzrasta od 40 do 45 godina u Španiji i preko 55 godina u Danskoj.

Razlozi zašto se ljudi ne odlučuju za pretplatu variraju, najučestaliji su nedovoljna zainteresovanost za vesti, manjak prihoda ili želja da prate više izvora a ne da se ograniče na jedan ili dva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari