Obala u Zemunu pratiće način meandriranja Dunava, dominantan kamen 1Foto: Opština Zemun

Idejno rešenje za Zemunski kej, autorskog tima ”Revolution Architects”, inspirisano je iz samog toka, načina meandriranja Dunava i kako je Dunav napravio oblik tog dela obale, saopštila je Opština Zemun.

Gradska opština Zemun u saradnji sa Udruženjem arhitekata Srbije raspisala je početkom oktobra prošle godine konkurs za urbanističko arhitektonsko idejno rešenje obaloutvrde Zemunskog keja.

Povod za raspisivanje ovog konkursa je potreba za uređenjem, rekonstrukcijom i izgradnjom priobalnog vodnog zemljišta (kao javne površine), vodnih površina i objekata u delu lesnog odseka Dunava i priobalja sa akvatorijom u Zemunu na potezu od Pupinovog mosta do Gardoša.

U pitanju je dužina od 2,7 kilometara, odnosno 22,2 hektara zemljišta, različite konfiguracije i obuhvaćena planom detaljne regulacije prostora između ulica: Cara Dušana, saobraćajnice T6, lesnog odseka Dunava, Zemunskog groblja i granice Regulacionog plana Starog jezgra Zemuna–Pregrevica –opština Zemun.

Do kraja roka za predaju radova, koji je bio 7. decembar 2022. godine od četiri pozvana autorska tima, tri su dostavila svoje radove, to su ”Beopotez”, ”Revolution Architects” i Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije.

Autorski tim ”Beopotez” u svom idejnom rešenju postavio je cilj da poveže stanovnike i starosedeoce Zemuna sa rekom, da se ostvari posredna i neposredna komunikacija čoveka sa rekom i prirodom.

Prednost i glavni akcenat oni su stavili na rečni tok Dunava koji diktira sve sadržaje i infrastrukturu na obali. Obaloutvrda koja se završava kod marine ”Radecki”, projektom je produžena i proširena do mosta ”Mihailo Pupin”.

Rešenje autorskog tima ”Revolution Architects” inspirisano je iz samog toka, načina meandriranja Dunava i kako je Dunav napravio oblik tog dela obale.

Osnovna ideja rešenja je da se oblikuje obaloutvrda uz minimalne izmene oblika postojeće obale Dunava i narušavanja flore koja je zatečena, tako kroz ceo potez parterno rešenje prati i imitira meandriranje Dunava uz zaštitu postojeće flore i dodavanjem nove.

Kako se navodi, meandriranje je shvaćeno i iskorišćeno da se natera posetilac da svakim korakom/segmentom ima novi deo za istraživanje i saznavanje kroz šetnju obaloutvrdom. Tako se smenjuju marine, parkovi, ugostiteljski objekti i sportsko-rekreativni sadržaji.

Obaloutvrda se nastavlja na postojeću obaloutvrdu koja je prekinuta kod kule Gardoš, tako da se i nivelaciono nastavlja sa približno sličnom kotom od 77 metara nadmorske visine, čime je rešena i zaštita od poplave i dalje erozije postojećeg tla koja se dešava svake godine.

Obaloutvrda je projektovana kao jednostepena kosa i višestepena u vidu širokih stepeništa-platoa. Završna obrada obaloutvrde je predviđena od kamena.

Kroz ceo potez je obezbeđena dvosmerna saobraćajnica širine 5,5 metara. Saobraćajnica se nastavlja na postojeću saobraćajnicu na obaloutvrdi koja se završava kod kule Gardoš.  Saobraćajnicu bi koristila prvenstveno dostavna vozila. Saobraćajnica je povezana sa ulicama Dunavska i Desna obala dunava.

Sa druge strane, pešačkom stazom se smatra cela obaloutvrda tako da ona nije specijalno naglašavana i izdvajana u odnosu na ostali parter. Dinamičnost u parteru je postignuta kroz različite tipove popločavanja i njihovim postavljanjem u različite smerove. Parterom dominira kamen kao završni materijal, i to pločasti u kockama, kao i drvene obloge koje su se našle na vidikovcima na vodi, i rampama u marinama.

U sklopu marine je predviđen objekat spratnosti maksimalne P+2 i površine 7500 kvadrata, sa turističko-komercijalnim i ugostiteljskim sadržajem.  Objekat je  zamišljen kao poluotvoreni, tako da bude stalno u interakciji sa prirodom, pa se tako sa leve strane oba dela objekta nalazi otvoreni atrijum.

Treći projekat koji je dostavio Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije – IAUS, predvideo je da se kod ”Pupinovog mosta” gde se završava šetalište napravi proširenje i okretnica kao završni motiv.

Radi veze sa biciklističkom stazom na mostu, a i radi pristupa korisnika na krajnjoj tački šetališta planiran je lift većih gabarita, sa pratećim objektom.  Šetališta su opremljena urbanim mobilijarom: klupama, senicima na zelenim površinama, dečijim spravama za igranje dece i rekreaciju odraslih, česme, kandelabri, skulpture i dr.

Pristup priobalju je višestruk, lift i stepenište na krajnjoj istočnoj strani kod Pupinovog mosta, kolski i pešački pristup kod nove marine, iz ulice Dunavske – kolski i pešački do šetališta, iz ulice Despota Đurđa – pešački stepeništem niz lesni odsek, i kolski i pešački kod marine ”Radecki” iz pravca Zemunskog keja.

Celim potezom projektovana je kolsko-pešačka staza širine osam metara, sa delom za bicikliste i pešake, sa proširenjima na više mesta gde god je bilo moguće. Sa njene leve i desne strane su zelene površine s time da su one prema lesnom odseku znatno veće i nepravilnog oblika, dok su one prema reci pravilno podužne i nalaze se između staza i zakošenog dela obaloutvrde.

Projektovana je i uža pešačka staza širine četiri metra koja prati niži deo kosine obaloutvrde, kao i temeljni nasip do dna na tom delu obale.

Obrada se menja na razmacima od sadržaja do sadržaja i u okviru određenih zona.  Zelenilo je pretežno projektovano kao nisko sa soliternim drvećem na većim razmacima osim u okviru kampa gde je gušće. Travnate površine su obogaćene niskim žbunastim vrstama, a na stubovima rasvete su cvetni aranžmani u saksijama pretežno padajućih vrsta cveća.

Žiri je predložio Opštini da se radovi pod autorskim i radnim šiframa: AŠ 61332 i AŠ 67712, koriste u delovima kroz izradu planske i tehničke dokumentacije i budu prilagođeni situaciji na terenu, urbanističkim i tehničkim uslovima, uslovima nosioca javnih ovlašćenja odnosno prostornim i tehničkim mogućnostima i ograničenjima.

U sastavu žirija su prof. dr Zoran Đukanović predsednik žirija i predstavnik Udruženja arhitekata Srbije, Gavrilo Kovačević, predsednik Gradske opštine Zemun i predstavnik Naručioca, Milica Jović Korać, mas.inž. arhitekture, predstavnik Naručioca, dr Žaklina Gligorijević, arhitekta, predstavnik Udruženja arhitekata Srbije, prof. dr Dušan Ignjatović, arhitekta, predstavnik Udruženja arhitekata Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari