Ilustracija Foto: Danas/A. L.– Novosadska biciklistička inicijativa (NSBI), Neformalna inicijativa „Futoški je naš“ i Zbor građana Mesne zajednice „Narodni heroji“, organizovali su danas posebnu vožnju „Kritična masa“ – posvećenu odbrani, kako su naveli, jednog od najlepših i najznačajnijih zelenih prostora u Novom Sadu – Futoškog parka.
Vožnja je organizovana na Međunarodni dan šuma, 21. mart, a tokom nje spojene su tri lokacije koje svedsoče, kako smatraju aktivisti tih incijativa, urbanističkom nasilju i invesritorskom urbanizmu koji se godinama sprovodi u Novom sadu – Limanski park, Livadicu na Limanu 1 i Futoški park.
Pre početka vožnje, odata je počast žrtvama pada nadstrešnice sa renoviranog objekta Železničke staniceu Novom Sadu, kao i godinu dana od kada je preminuo učenik Ekonomske škole Vukašin Crnčević, kao 16. žrtva.
On je, nakon višemesečne borbe za život, preminuo 21. marta prošle godine 2025. u Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu.
Iz Limanskog parka, kolona biciklista otišla je do livadice ispred novosadskog Štranda, da bi izrazili neslaganje sa odlukom gradskih vlasti da se na tom mestu izgradi verski objekat Srpske pravoslavne crkve.
Postavili su transparente na kojima piše „Nebezbedno! Zabranjena je gradnja u zoni nasipa od poplava“, „Gradnja kod Štranda – zločin u najavi“, „Limanci će se boriti do kraja“, „Samo lustracija Srbiju spašava“.
Nakon vožnje ulicama grada, biciklisti su stigli u Futoški park, gde su simbolično svojim biciklima napravili lanac oko dela ograde gradilišta buduće parka i dva poslovna soliterta, kao i zaštićenog drveta ginka.
Pred dolazak do parka, biciklisti su izviždali pristalice Srpske napredne stranke ispred Novosadskog sajma, koje odatle organizovano autobusima odvoze na stranački miting u Beogradu.
Na tribini u parku dr Biljana Panjković, koja je godinama radila u Zavodu za zaštitu prirode u Novom Sadu, podsetila je na istorijat njegovog nastanka.
„Park je podignut da bi se osigurali bolji uslovi za pacijente koji dolaze u Jodnu banju, i nije slučajno što je sa druge strane podignuta dečja bolnica. Upravo zbog parka“, navela je ona podsetivši da je Futoški park zaštićeni spomenik prirode.
Pejsažni arihtekta i naučna saradnica Šumarskog fakulteta u Beogradu dr Dragana Čavlović, upozorila je da najava sečenja 190 stabala ne može da se posmatra izolovano, odnosno da se mora voditi računa o tome da ta stabla čine deo sistema parka, koji opet čini deo sistema zelenila grada, a onda sve to zajedno spada u sistem zelenila jednog regiona, ovog slučaja Vojvodine – najmanje šumovite regije u Evropi.
„Kada smo radili studiju zelene infrastrukture grada Novog Sada, prema različitim klasifikacijama smo došli do podatka da Novi Sad ima, ako se uračuna Fruška gora i Koviljsko-petrovardinski rit, samo nešto malo jače od 11,5 odsto zelene površine, a ako se od tog ukupnog fonda gleda samo na urbano javno zelenilo taj procenat je 0,45“, istakla je ona.
Predsednica Društva arhitekata Novog Sada Ana Ferik Ivanovič navela je da borba protiv gradnje u Futoškom parku traje godinama, da ne postoji redosled izgradnje objekata, te da bi se trebalo boriti da, ako već ne može drugačije, onda tu bude izgrađen samo hotel.
Dodala je da je površina sa prvobitnih 7.000 kvadrata, koliko je zauzimao prethodni hotel, sada tri puta uvećana.
„Ono što zabrinjava je da bi ceo taj kompleks tu funkcionisao oni moraju da zahvate jedan ozbiljan deo izgradnjom infrastrukture i pitanje da li uopšte to može da podnese naš sistem“, rekla je Ferik Ivanovič.
Sociološkinja Marija Vasić je podsetila da su građani bili isključeni iz donošenja generalnog urbanističkog plana (GUP), da su „svi dobili batina od privatnog obezbeđenja“ kada su pokušali da učestvuju u sednici na kojoj je donet, a na koju nije pušten niko od građana.
„Od tada još uvek imamo krivičnih i prekršajnih prijava, a oni već odavno ruše i taj GUP“, istakla je.
Napravila je paralelu između Novog Sada i Beča, koji su geografski i demografski veoma blizu, navodeći da se tu najbolje vidi razlika između modernih društava i „zemalja u razvoju“.
„Beč je proglašen za najidealniji grad za život upravo zbog javnih površina i zbog njihove brige o javnim površinama, jer grad Beč i gradska uprava smatraju da javne površine nisu nikakav trošak i nisu nikakav gubitak, već upravo najbolji pokazatelj kvaliteta života u tom gradu“, navela je Vasić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


