Društvo fizičara Srbije zatražilo je od ministra prosvete da povuče odluku o prelasku šest oglednih profila medicinske struke u redovan obrazovni sistem od iduće školske godine. Predstavnici ovog društva tvrde da se u tim programima fizika, hemija i biologija „svode na trećerazredne predmete, iako predstavljaju osnovu obrazovanja budućih medicinara“.

Predsednik Društva fizičara Ivan Dojčinović kaže za Danas da se u novim programima značajno smanjuje broj časova fizike, hemije i biologije, ali da je od fonda mnogo veći problem to što je reforma postala „haotična i konfuzna“, te da su na delu „isključivo kompromis i lobiranje“.

– Ovim izmenama nisu pogođene samo prirodne nauke već su ugroženi i obrazovni i zdravstveni sistem naše zemlje. Srednje stručne škole se svode na zanatske, tako da bez opšte mature ovi učenici ne mogu da idu na studije. Još gore je ako ih ničemu ne naučimo i na silu upišemo na fakultete. Postavlja se pitanje kako koristiti tehnološki sofisticirane aparate i svu ostalu opremu moderne medicine bez bazičnog znanja prirodnih nauka – kaže Dojčinović.

On najavljuje „zajednički front“ stručnih društava fizičara, hemičara, biologa i grupacija prirodno-matematičkih fakulteta sa nekoliko univerziteta, kako bi se u medicinskim školama od jeseni radilo po starim programima iz 2013. godine.

– Saglasna sam da bez prirodnih nauka nema moderne medicinske opreme, ali mislim da tu poruku Dojčinović treba da uputi, pre svega, svojim kolegama na medicinskom i stomatološkom fakultetu, koji u studijskim programima nemaju fiziku. Pre bi lekar trebalo da poznaje principe funkcionisanja i mogućnosti savremenih aparata, nego, na primer, medicinska sestra – odgovara na kritike Desanka Radunović, predsednica Nacionalnog prosvetnog saveta.

Radunovićeva negira da su u novim programima srednje stručne škole svedene na zanatske, napominjući da one treba da daju kvalitetan obrazovani kadar, preko potreban privredi, a ne da budu „lakši način da se upiše fakultet bez dovoljno potrebnog predznanja za studije“.

Ona smatra da je u kampanji koju je pokrenulo Društvo fizičara „pokazano potpuno nepoznavanje koncepta reforme koji je utvrđen Strategijom obrazovanja Srbije“.

– Akcenat u celoj kampanji je na broju časova ovog ili onog predmeta. Nacionalni prosvetni savet ima obavezu da obezbedi zastupljenost svih obrazovnih oblasti u planovima i programima, vodeći računa pre svega o interesu učenika. Kada bi se uvažile želje svih stručnih društava za brojem časova, đaci bi trebalo da imaju više od osam sati nastave dnevno, ne računajući zahtevani rad kod kuće. Reakcija dece na ovakve pritiske je masovno odsustvovanje sa časova, tako da se obrazovanje polako izmešta iz regularnog sistema u neformalne tokove – smatra predsednica NPS.

Ona ukazuje da su u pomenutim profilima medicinske struke sadržaji fizike, hemije i biologije, osim kroz opšteobrazovni deo, obrađeni u različitim stručnim predmetima, što Dojčinović ocenjuje kao „bacanje prašine u oči“.

– Bilo bi bolje da se fakulteti i stručna društva ozbiljno pozabave kvalitetnijim školovanjem nastavnika i modernizacijom planova i programa, a ne samo brojem časova u školama. U tom slučaju bi možda imali pravo da prozivaju one koji nešto pokušavaju da urade – kaže Radunovićeva, uz podsećanje da su đaci na nedavnom probnom završnom ispitu pokazali najlošije rezultate upravo iz fizike.

Spor i oko srpskog jezika

Pomenutih šest obrazovnih profila u medicinskim školama nedavno su bili predmet spora zbog odluke da srpski jezik bude zastupljen sa dva časa nedeljno, a da istorija bude izborni predmet. Nakon reakcije Društva za srpski jezik Ministarstvo prosvete je promenilo mišljenje da su tri časa srpskog neophodna, a istorija je vraćena u opšteobrazovne predmete.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari