Društvo za proučavanje ptica Srbije: Postoji nada da možemo očekivati oporavak populacije orlova krstaša 1Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Slobodan Knežević iz Društva za proučavanje ptica Srbije rekao je za N1 da je šest godina dug period, kada je orao krstaš zamalo iščezao sa našeg neba 2016. godine.

„Šest godina smo radili na terenu, Društvo za zaštitu ptica je pokazalo da postoji volja i podrška, 2016. smo imali samo jedan par, čuvali smo ih danonoćno, uključile su se i druge organizacije, dali smo maksimum da održimo taj par. Veliki uspeh je došao 2022. kada smo zabeležili 10 jedinki koji imaju svoja gnezda i započeli su da se gnezde. Tri para su imala mladunce, od pet su četiri izletela iz gnezda. To daje nadu da možemo očekivati oporavak populacije, pre svega u Banatu, a onda i šire“, rekao je.

„Ako prolazite pored njihovog gnezda, mogu da ga napuste. Ono što je zadatak za celo društvo je da sprečimo slučajeve trovanja. Imamo masovna trovanja ptica grabljivica i treba tome stati na put, odgovornom upotrebom pesticida, ali i kažnjavanjem ljudi. Furadan je izuzetno opasan, ako vam je stalo, ako ste patriote povedite računa kako se ophodite. Ukoliko kukate za furadanom, prestanite. Ako ga neko prodaje, prijavite ga, kako bi se taj otrov izbacio uz upotrebe i kako ne bismo ugrožavali ugrožene vrste“, kazao je Knežević.

Kaže da su imena orlovima davana na različite načine i da su postojale razne kampanje.

„Ove godine jedan mladunac je dobio ime po svom spasiocu – Radenku. Jedno gnezdo nam je palo, zahvaljujući njima je preživeo i dobio ime po njemu“, kazao je Knežević.

On je objasnio i kada možemo očekivati još mladunaca.

„Orlovi krstaši se ne razmnožavaju prostom deobom. Da bi dostigli polnu zrelost mora da prođe četiri-pet godina, to je dug period. Mladunci koji su se izlegli ove godine tek za pet godina će moći da zasnuju svoju porodicu, nadamo se da mladunci koji su se izlegli pre šest godina sada mogu da stvaraju svoje potomke. Vojvodina nije poznata kao šumovita, treba da sadimo drveće, koje može da ponese krupna gnezda, da obezbedimo hranu i ne uznemiravamo ih“, zaključio je Slobodan Knežević, piše N1.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari