Kriminalne grupe i "planirani atentati": Šta se krije iza informacija o ugroženoj sigurnosti predsednika Srbije? 1 EPA-EFE/MARTIN DIVISEK

Policija je vračarsku grupu opservirala više od godinu dana. Ako nije uspela da predoči dokaze za podnošenje krivične prijave da se priprema atentat na predsednika, to znači ili da policija nije radila svoj posao ili da ova grupa nije htela da ubije predsednika, kaže advokat Ivan Ninić za NIN.

Pokretanjem istrage protiv 38 osoba, takozvanih vračaraca, demantovane su neke ranije tvrdnje predstavnika vlasti u Srbiji.

Na primer, da je obračun klanova uvezen i zatim da je sa hapšenjem grupe Veljka Belivuka razbijen kavački klan u Srbiji. Belivukova grupa, kao i sada vračarci, označeni su kao delovi, ispostave kavačkog klana.

Ovi demantiji nisu međutim promenili tehnologiju vladanja kroz tabloidne istrage i suđenja u kontrolisanim medijima i manipulisanje informacijama. Između tvrdnji o vračarcima i onom za šta se sumnjiče pojavio se raskorak kao i u ranijim slučajevima.

Oni se terete, kako je saopštilo Tužilaštvo za organizovani kriminal koje sprovodi istragu – za tri ubistva „Aleksandra Šarca (oktobar 2020), Aleksandra Halabrina (mart 2020) i Dragana Ristića (septembar 2020)“, i da su „pokušali da liše života Samira Divljanovića, Miloša Nilovića, Andriju Zarića, Arsenija Stefanovića (advokata) i sada pokojnog Lazara Vukićevića“ za čije ubistvo je optužena Belivukova grupa.

Prema vremenu ubistava i pokušajima likvidacija za koja se terete vračarci, jasno je da nisu delovali nakon hapšenja Belivukove grupe već u istom periodu. Neki od žrtava, prema prijavi i optužnici, bili su na meti obe grupe – Šarac koga su prema sumnjama ubili vračarci bio je na meti i Belivukove grupe, i Vukićević za čije ubistvo se tereti Belivukova grupa. A vračarci se sumnjiče da su planirali njegovo ubistvo.

Vračarci se terete za delovanje od početka 2019, kao i Belivukova grupa, pa do trenutka hapšenja. Iako su i oni označeni kao deo kavačkog klana, za sada su samo osumnjičena dvojica neposrednih vođa vračaraca Nikola Vušović zvani Džoni, koji je u bekstvu, i Uroš Piperski, koji je u zatvoru u Portugalu.

Obe grupe se terete u Srbiji za sada za ukupno 10 ubistava ljudi koji su bili nižerangirani u kriminalnoj hijerarhiji. Trenutno je glavni dokaz protiv vračaraca komunikacija na Skaj aplikaciji, koja je dostavljena Srbiji preko Evropola.

Vlast i mediji pod njenom kontrolom su povodom hapšenja vračaraca izneli tvrdnje da su planirali atentat na predsednika Aleksandra Vučića.

U to se uključio načelnik Službe za borbu protiv organizovanog kriminala (SBPOK) Ninoslav Cmolić, koji je naveo da su vračarci to razmatrali, što je gromoglasno propraćeno. Ali kada je naknadno rekao da sada nema dovoljno dokaza da budu optuženi za tako nešto, to je u režimskim medijima jedva zabeleženo.

Advokat Ivan Ninić, koji zastupa porodicu ubijenog Gorana Mihajlovića u postupku protiv Belivukove grupe, a zastupaće i Maru Halabrin,
majku ubijenog Aleksandra u postupku protiv vračaraca, kaže da vlast manipuliše i svesno obmanjuje javnost podacima o atentatu na predsednika.

„Sam predsednik kaže da su razmatrali mogućnost da preduzmu neku radnju. Ako policija ovu grupu opservira više od godinu dana i ako nije
uspela da predoči dokaze za podnošenje krivične prijave da se priprema atentat na predsednika, to znači ili da policija nije radila svoj posao dobro ili da ova grupa nije htela da ubije predsednika“, kaže advokat Ninić.

On dalje navodi: „Vlast angažuje načelnika Ninoslava Cmolića po istoj recepturi kako su to radili sa Dijanom Hrkalović (bivša državna sekretarka MUP-a), Tomislavom Radovanovićem (načelnik Službe za specijalne istražne metode), Bogdanom Pušićem (načelnikom UKP-a) i plasira informacije o ugroženosti predsednika. Zatim Cmolić mora sam sebe da demantuje. Videli smo da Tužilaštvo za organizovani kriminal nije saopštilo da se naredbom o istrazi stavlja na teret vračarcima ono što su im stavljali prvobitno Cmolić, tabloidi pod kontrolom režima,
predsednik i premijerka. To znači da svesno obmanjuju javnost znajući da nema elemenata koji će imati pravnu i zakonsku težinu. To je manipulacija koja budi kod ljudi najdublje emocije. Predstavnici vlasti očekuju da se svi svrstaju i tako dele ljude. Ako ne prihvatite njihove tvrdnje, onda za vas tvrde da ste na strani atentatora i kriminalaca. To je prilično opasna igra koja se eksploatiše za političke poene.“

Advokat Ninić smatra da je hapšenje vračaraca i plasiranje informacije o ugroženosti predsednika upodobljeno sa davanjem iskaza okrivljenog saradnika Srđana Lalića na suđenju Belivukovoj grupi.

„Ako nam Lalić kaže da je Belivukova grupa razmišljala o atentatu, pa onda imamo i informaciju i da je neka druga grupa planirala isto, onda u stvari imamo dokaz da vlast manipuliše datumima hapšenja i davanjem iskaza. Iskaz Lalića nema veze sa novouhapšenom grupom. Međutim, čak i predsednica Vlade to poistovećuje“, kaže Ninić.

Vlast je odmah posle hapšenja Belivukove grupe početkom februara 2021. izašla sa tvrdnjama da su planirali atentat na Vučića. Tek više od godinu i osam meseci kasnije svedok okrivljeni Lalić je pomenuo takvu mogućnost na samom suđenju.

Advokat Ninić kaže: „U više hiljada stranica dokaza protiv Belivuka i ostalih nema nijednog traga da je bilo ko organizovao i platio atentat na Vučića. Prva tvrdnja stiže od Lalića u samoj sudnici. On za tu tvrdnju ne pruža dokaz nego iznosi posredna saznanja. Lalić ne kaže da je neko dobio pet miliona već da je Radoje Zvicer bio spreman da ih da. Kaže da je Zvicer platio pušku 12.000 evra, ali nije rekao da je kupljena za atentat na Vučića. Nema dokaza da je ta puška upotrebljena niti da je trebalo da bude upotrebljena. Mi u medijima pod kontrolom režima imamo navode da je Lalić rekao da je ta puška nabavljena za atentat na Vučića, što svedok okrivljeni nije rekao“, objašnjava Ninić.

Ceo tekst možete pronaći na sajtu NIN-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari