Manojlović: Ukoliko institucije ne budu rešavale probleme, rešavaće ih ulica 1Foto: M.Pudar/Danas

Radna prava krše svi, samo neki manje a neki više, istaknuto je na tribini „Kršenje ljudskih prava od strane kineskih kompanija u Srbiji“ na kojoj su u Zrenjaninu govorili dr Savo Manojlović , predsednik Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, i dr Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo.

Oni su se osvrnuli na pravni okrvir države, koji treba da obezbedi svim građanima ravnopravan tretman ali i podsetili da zakone treba strogo primenjivati i na strane kompanije.

„Naša prava, garantovana ustavom, kao i ekološke standarde, morala bi da poštuje svaka kompanija koja se pojavi u Srbiji, a to nije slučaj. Krše ih gotovo sve kompanije, a kineske su još gore jer sa sobom donose i radnu kulturu poznatu po izuzetno lošem položaju zaposlenih“, rekao je dr Savo Manojlović, predsednik Udruženja za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, na tribini o kršenju ljudskih prava od strane kineskih kompanija koja je u organuzaciji Građanskog preokreta održana u Zrenjaninu.

„Takav odnos vlasti prema građanima, kakav imamo, je suprotan celokupnom konceptu našeg ustanvnog poretka u kome postoje prava koja su garantovana za svaku osobu i to mora da poštuje bilo koja kompanija koja se pojavi u Srbiji, pa i Linglong koji je kritikovan u vezi radnog zakonodavstva. Isto je i sa ekološkim standardima. U takvoj situaciji, ukoliko institucije ne budu rešavale nagomilane probleme, rešavaće ih ulica, i to nije pretnja, nego socijalna zakonomernost, jer građani imaju pravo na pobunu i samoodbranu“, precizirao je Manojlović.

Navedeno je da kada se pogledaju strani investitori, jasno je izražena servilnost države prema njihovom pojavljivanju, kao i njeno okretanje glave od kršenja propisa, to naročito dolazi do izražaja kod kineskih investicija.

„Sa jedne strane imamo kineske radnike i njihova radna prava su na niskom, robovskom nivou. Posebno je ovde primetno da se naš Zakon o radu na kineske radnike ne odnosi, a oni rade u neverovatno lošim uslovima. Na vijetnamske radnike treba da se primenjuje naš zakon a inspekcija je dužna da to kontroliše. Na kraju, tu su sprski radnici u kineksim kompanijama i tu imamo čistu egzotiku kod ugovora. Njima se zabranjivalo da govore o zaradi, oni su bili pod praćenjem i prismotrom što piše u ugovoru o radu Zrenjaninaca na gradilištu Linglonga, ali je toga bilo i u Boru“, naveo je Mario Reljanović, naučni saradnik na Institutu za uporedno pravo.

Kineske investicije kod nas su u dve oblasti, u infrastrukturi i u takozvanoj prljavoj industriji, podsetio je Mario Reljanović.

On je istakao da u kineskim firmama u Srbiji ima klasičnog kršenja radnog prava kao što je zabrana bolovanja, neplaćenog prekovremeng rada, rad duže od maksimuma. Takođe je podsetio da se kultura, odnosno nekultura odnosa prema radnicima ipak prenosi ovde, i podsetio na slučaj šutiranja jednog rukovodioca u Boru, ali i na podatak da u Smederevu, u proizvodnji, nema žena jer Kinezi veruju da žene donose lošu sreću u proizvodnji.

Reljanović je istakao da kineske investicije u Srbiji nisu pravno uobličene tako da mogu da donesu neku dobrobit ni zaposlenima ni lokalnom stanovništvu, a ni državi Srbiji, jer je to „trka do dna“ koja nikada ne donosi korist bilo kome sem vlasniku kapitala.

Na pitanje Danasa da li će biti ugrožavanja radnih prava po kineskom modelu i u drugim firmama u našoj zemlji, Savo Manojlović i Mario Reljanović su naveli da je cilj srpkih poslodavaca da dobiju olakšice ili subvecije.

„Ne verujem da je malim i srednjim preduzećima u Srbiji cilj da se smanjuju radna prava, njima je cilj da dobiju olakšice države ili da te subvencije, koje sa daju strancima, ostanu za naše firme“, rekao je Reljanović.

Oni su se ipak složili da postoji prelivanje ugrožavanja ljudskih prava iz kineskih kompanija na njihovo okruženje i društvo u celini, podsećajući da se to u pravnoj psihologiji zove „teorija razbijenog prozora“.

Više vesti iz ovog grada čitajte na sledećem linku.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari