"Ovo što se dešava nama koji ovde živimo, to nije normalno": Građani uplašeni, stručnjaci tvrde da je država u "nebranom grožđu" zbog nove migrantske krize 1Foto: J. Patarčić/Danas (Arhiva)

Dok državnici najavljuju preispitivanje i korigovanje pojedinih elemenata dosadašnje migratorne politike, stanovnici pograničnog pojasa prijavljuju novu detonaciju i gube strpljenje.

Stručnjaci poručuju da Srbija ne može sama da se izbori sa migrantskom krizom i da bi ta oštrija reakcija trebalo da bude usmerena na zemlje Evropske unije, pre svega na Mađarsku.

Predsednik Skupštine AP Vojvodine i predsednik Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor objavio je na svom zvaničnom Fejsbuk nalogu da se juče sastao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da su tom prilikom najviše razgovarali o migrantskoj krizi.

Pastor je Vučiću predočio sadašnje, aktuelno stanje stvari i ukazao na to da su dosadašnje mere policije, kako je naveo, “nažalost bile nedovoljne i neefikasne”, i da građani sa pravom očekuju od države da im garantuje mir i uslove za normalan, bezbedan život.

“Ukazao sam i na stav velikog broja građana, koji su na poslednjim parlamentarnim i predsedničkim izborima dali svoj glas za sadašnju parlamentarnu većinu i njega kao predsednika Republike u uverenju da će to obezbediti stabilnost i sigurnost”, napisao je Pastor.

“Sada mnogi, sa pravom, osećaju kao da su interesi migranata i njihovih pomagača bitniji od interesa građana. Pored toga što smo analizirali sadašnje stanje, saglasni smo i oko toga, da treba preispitati elemente dosadašnje migratorne politike, neophodna je korekcija puno elemenata iste, a kod nekih pojava je neophodna mnogo oštrija reakcija države”, dodao je Ištvan Pastor, poručujući da će juče započet razgovor uskoro biti nastavljen, te da se nada dobrom ishodu i rešavanju problema u zajedničkom interesu svih.

Međutim, nakon jučerašnjeg sastanka, građani Subotice koji žive u prigradskim naseljima naslonjenim na šumski pojas, prijavili su policiji novu detonaciju u dva časa i 30 minuta iza ponoći.

“Prijavljeno je da se čuje detonacija, a gospođa je zvala iz Velikog Radanovca da je čula na oko 500 metara od njene kuće, nije mogla tačno da odredi lokaciju”, kažu iz Policijske uprave u Subotici za Danas.

Dodaju da je policija odmah izašla na lice mesta, ali da pretragom terena ništa nije pronašla.

“Policija će opet obilaziti teren da pogleda, ali obilaskom lica mesta sinoć po prijavi ništa nije nađeno”, dodaju iz Policijske uprave u Subotici.

Da je potrebna oštrija reakcija države, saglasni su i građani Subotice, naročito oni koji žive u pograničnom pojasu.

Kako su za Danas u neformalnom razgovoru ispričali meštani Hajdukova, koji su želeli da ostanu anonimni iz straha od eksplozija koje su se prošlog petka u večernjim časovima dogodile ispred porodične kuće njihovog komšije, država bi po njihovom mišljenju trebalo da “očisti šumu od migranata”.

“Treba cela šuma da se očisti. To treba, jer ovo što se dešava nama, koji ovde živimo, to više nije normalno”, kaže jedan vremešni meštanin Hajdukova koji nas je sproveo i kroz svoj voćnjak, kako bi nam pokazao da su mu na kraju imanja zasadi sadnica jabuka izlomljeni, a na ogradi okačeni jorgan i stvari za koje tvrdi da pripadaju migrantima koji tu spavaju.

Zbog toga što nemaju više strpljenja, meštani Hajdukova su se prošlog vikenda i samoorganizovali, pa je njih oko tridesetak u subotu samostalno išlo u šumu da bi pronašlo migrante. Akciju su nastavili i u nedelju, kada ih je oko dvadesetak ponovo pretraživalo šumu.

Nakon pucnjave koja se krajem prošlog meseca dogodila u Hajdukovu, u prostorijama Mesne zajednice su održana i dva zbora građana na kojima su meštani isticali da se ne osećaju bezbedno i da su njihov životni mir i svakodnevno funkcionisanje narušeni, zbog čega su zatražili od gradonačelnika i načelnika Policijske uprave Subotica hitno rešavanje problema sa krijumčarima i migrantima u pograničnom pojasu, kao i oštriju kontrolu i zaustavljanje taksi prevoznika koji dovoze migrante do šume.

“Srbija je u neobranom grožđu, a između ostalog, i izbegli ljudi koji su žrtve krijumčara. Na to moram da se osvrnem da su, ne samo naši građani koji su opterećeni na lokalu i to ne sporim, nego i ti ljudi žrtve, od kojih mnogi dolaze zaista iz Sirije i iz zemalja odakle bi svi pobegli”, kaže za Danas Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

"Ovo što se dešava nama koji ovde živimo, to nije normalno": Građani uplašeni, stručnjaci tvrde da je država u "nebranom grožđu" zbog nove migrantske krize 2
Foto: Medija centar

Prema njegovom mišljenju, oštra reakcija države bi najpre trebalo da bude usmerena na nepoštovanje bilateralnih sporazuma o readmisiji koje Srbija ima sa Evropskom unijom i konkretno sa Mađarskom, Hrvatskom i Rumunijom.

“Zašto se ljudi vraćaju preko granice, pre svega iz Mađarske, svakog dana, mimo te procedure i ugovora? E to je prva reakcija koja bi trebalo da se podigne”, kaže Đurović.

Prema njegovim rečima, Mađarska svakog dana vraća izbeglice i migrante u Srbiju i to nezakonito, navodeći da je prošle nedelje preko 400 ljudi samo u jednom danu vraćeno sa granice.

“To rade stalno i onda krijumčari jačaju zbog toga što kod njih dođu ti ljudi koji nemaju gde da budu smešteni i oni im ponovo naplaćuju da prelaze granicu. Mađari guraju nazad, oni ponovo i to je razlog zašto imamo ovakvo nasilje na granici”, smatra Đurović.

“Ne može u srcu Evrope, to je malo poražajuće, da u srcu Evrope, tog civilizavonog, urednog i regulisanog sveta koji poštuje neke svoje procedure i pravila, da se dešava situacija da jedna zemlja drugoj gura ljude. To je presedan. To ne sme da se dešava na ovom kontinentu. Granice i međudržavna saradnja postoje zbog toga da se to ne dešava”, ističe Đurović.

Druga reakcija države bi trebalo da se odnosi na odgovornost Evropske unije, smatra Đurović, objašnjavajući da je apsurdno da izbeglice i migranti ulaze u Srbiju sa teritorije Evropske unije, odnosno iz Bugarske i Grčke preko Severne Makedonije, pa nastavljuju ka Evropskoj uniji, odnosno ka Mađarskoj, a da se potom iz Evropske unije, dakle Mađarske, ponovo vraćaju na teritoriju Srbije.

“Ta odgovornost treba da podrazumeva pomoć Srbiji, znači podelu tereta izbeglištva, da li će da bude solidarnost drugog tipa, ali ne može da se ignoriše ta činjenica”, kaže Đurović.

Kao treće, ali ne manje važno, Đurović ukazuje na to da Srbija ne može sama da se bavi globalnom migracijom jer je to “nemoguće” i “to niko nije uspeo”.

“Srbija sama, a nije to mogla ni Amerika, ni Evropska unija, ne može ni Turska, nijedna zemlja na svetu ne može da se izbori sa globalnom migracijom sama, pogotovo ne na način da ima guranja nazad na našu teritoriju iz pravca Mađarske svakog dana stotina ljudi mimo procedura, ponavljam, ne poštuju se bilateralni sporazumi”, podvlači Đurović.

On dodaje i da je “mađarski zid samo jedna priča za mađarsku i drugu javnost”, jer podaci sa terena, kako kaže, pokazuju da je njegova funkcionalnost upitna, što dovodi to jačanja krijumčarenja i “pravi probleme našem društvu, pre svega građanima duž graničnog pojasa”.

“Mađarski zid je upitan, ta politika ograde vidimo da je na terenu krajnje upitnog rezultata. On na prvi pogled deluje odlučno, deluje efikasno, a kad pogledate prošle godine je preko 100.000 ljudi ušlo u zemlju i najveći broj nastavio dalje. Ove godine preko 40.000 ljudi samo za pola godine, najveći broj je otišao i upravo je prešao preko mađarske ograde. Niko nije ostao zaglavljen ovde zato što Mađari imaju ogradu, ostane neko vreme dok mu krijumčari ne pomognu”, kaže Đurović.

Naš sagovornik poručuje i da se borba protiv krijumčarenja podrazumeva i da je hvatanje i procesuiranje krijumčara nešto što država, policija i tužilaštvo već rade, ali da je vrlo teško da jedna zemlja može sama da se izbori sa tim.

“Vidim da se napinju institucije da krijumčare otkriju i procesuiraju, ali to je Sizifov posao i to je gotovo nemoguće kad imate tako lukrativan posao. To je ogromna količina novca, i domaći građani su uključeni u ta krijumčarenja. Ljudi na lokalu, i kod vas u Subotici i u Somboru su uključeni u sve to, naši građani brzo zarade, nemaju kriminalnu prošlost ranije, teško je da se do njih dođe i ti lanci samo bujaju. Svi prevoze migrante, mnogo ljudi učestvuje u tome, u logistici, tako da to stvara ogromne probleme za jednu državu da se sa tim izbori”, kaže Đurović.

“Srbija ne može da zaustavi, nijedna zemlja na svetu, pogotovo ne mala kao što je Srbija, ne može da zaustavi globalnu migraciju. Upotreba sile neće ništa rešiti samo po sebi, ali sigurno da će krijumčarenja biti manje ako se prestane sa guranjem preko granice”, zaključuje Radoš Đurović.

Više vesti iz ovog grada čitajte na ovom linku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari