Nabavka medicinske opreme: Sve ugovore za nabavku medicinskog kiseonika dobila jedna kompanija 1Foto: EPA-EFE/MARKO DJOKOVIC

Nabavku neophodne medicinske opreme tokom pandemije obeležile su mnoge nelogičnosti. Tako se dešavalo da samo jedna firma dobija sve ugovore za nabavku medicinskog kiseonika, ali i da cena pulsnih oksimetara varira od 2,778 do 5,000 dinara.

Ovo su neki od nalaza istraživanja u okviru projekta „Javne tajne o javnom zdravlju“, koje su sprovele organizacije Partneri Srbija i Pravni skener.

Na primeru nabavki kiseonika, pomenuto istraživanje beleži da je samo deset odsto nabavki bilo organizovano kroz otvoreni postpuak, što omogućava svima zainteresovanima da se prijave, dok su ostali bili pregovarački postupci bez objavljenog poziva.

Pregovarački postupci bez objavljenog poziva podrazumevaju da naručilac sam pozove kompanije za koje proceni da mogu da budu dobri ponuđači da dostave svoje ponude. Tokom pandemije ova vrsta postupaka je postala dominantna a kao glavni razlog za njihovo pokretanje navođena je hitnost da se određena oprema nabavi zarad lečenja većeg broja kovid bolesnika.

Međutim, kako primećuju istraživači iz organizacija Partneri Srbija i Pravni skener, dok je tokom 2020. godine možda i postojalo opravdanje da se sprovode postupci bez javnog poziva, odnosno nije se moglo znati koliko će opreme i materijala biti potrebno, u 2021. takav izgovor nije mogao više postojati.

Isto mišljenje deli i Miloš Đorđević, iz organizacije Transparanetnost Srbija, koji za Danas kaže da su pregovarački postupci bez javnog poziva doživeli ekspanziju tokom pandemije.

-Izveštaj Državne revizorske agencije zabeležio je na primer da je u UKCS broj ovakvih postupaka do 2020. značajno smanjen, da bi se to ponovo promenilo sa dolaskom pandemije. Ovakvi postupci nisu nezakoniti, ali je pitanje da li su zaista bili neophodni. A pogotovu je pitanje da li su potrebni danas – 2022.  godine, nakon što se završava druga godina pandemije – navodi sagovornik Danasa.

Ono što je problem sa ovakvim postupcima jeste ograničenje konkurentnosti i činjenica da sam naručilac može da bira koga će pozvati da pošalje ponudu čime se otvara prostor za mnoge mahinacije.

Istraživanje “Javne tajne o javnom zdravlju“ takođe beleži da je sve ugovore za nabavku medicinskog kiseonika dobila jedna kompanija Messer tehnogas a.d. Beograd.

Kako se navodi, njihova analiza je utvrdila da na tržištu postoje bar još dve kompanije koje se bave proizvodnjom i prometom medicinskih gasova, ali i da pored toga te firme nisu učestvovale odnosno da “u postupcima javnih nabavki medicinskih gasova nije bilo konkurentnosti”.

Miloš Đorđević kaže da ono što je zanimljivo jeste da je ova kompanija tražila skoro istu cenu za svoj proizvod kao što je ona koju je naručilac navodio u svom poziv. On objašnjava i da s obzirom na to da se ne može videti konkursna dokumentacija, ne može se ni znati jesu li samo oni mogli da ispune tražene uslove.

U istraživanju o javnim nabavkama tokom pandemije ispitivana je i nabavka pulsnih oksimetara, uređaja kojima se proverava saturacija kiseonika.

Istraživanje između ostalog beleži da je cena ovih aparata varirala od 2,778 do 5,000 dinara. U ovom trenutku na sajtu poznatog proizvođača medicinske opreme moguće je kupiti puslni oksimetar za 3,500 dinara.

Dodatan problem je činjenica da naručioci nisu dobro procenjivali cenu pulsnih oksimetara.

-Kada su u pitanju pulsni oksimetri najveći problem je formiranje cena, odnosno određivanje procenjene vrednosti, kao i njihov odnos sa ugovorenom cenom. Podaci pokazuju da naručioci nisu dobro ispitali tržište jer su razlike između procenjene vrednosti i ugovorene cene veće od 50 odsto – navodi se u istraživanju, koje je dostupno na sajtu Partneri Srbije.

Osvrćući se na gore navedene podatke organizacije koje su učestvovale u istraživanju navode da oni pokazuju da se “najveći deo novca namenjenog za nabavku medicinske opreme troši kroz postupke koji nisu dovoljno transparentni zbog čega je teže preispitati opravdanost i zakonitost sprovedenih nabavki”.

– Iz tog razloga je potrebno veće učešće nadležnih institucija (Kancelarije za javne nabavke, Republičke Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Komisije za zaštitu konkurencije), ali i veća kontrola postupaka javnih nabavki od strane javnosti i građana, kako se vanredne situacije, kao što je pandemija virusa SARS-CoV-2, ne bi zloupotrebljavale.

Nepravilnost i pri nabavci RTG filmova

Istraživači su se bavili i nabavkom RTG filmova. U pogledu ovih nabavki zaključili su između ostalog da su najviše zastupljeni pregovarački postupci bez objavljivanja javnog poziva, kao i da je u određenim prilikama pogrešno primenjivan Zakon o javnim nabavkama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari