Da je vrag odneo šalu i da su vremena teška, svedoči podatak da i u ravnom i nekada bogatom Sremu ima gladnih.

Pet opštinskih narodnih kuhinja u regionu dnevno gladnima podeli 1.580 obroka, a upućeni tvrde da su potrebe daleko veće, najmanje tri do pet puta, tako da se prave liste gladnih na čekanju. Stranih donacija nema već duže vremena, domaće su utanjile, a budžeti lokalnih samouprava slabašni da podmire narasle potrebe, te izdvaja koliko ko može.

U Pećincima i Irigu nema narodnih kuhinja jer, prosto, nema novca. Tamo se pomoć najugroženijim odvija kroz akcije jednokratne pomoći u namirnicama. Nedavno obeležen Međunarodni dan borbe protiv gladi bio je prilika da se progovori na ovu temu i konstatuje da se broj gladnih iz dana u dan povećava. Tako u Rumi narodna kuhinja pri Crvenom krstu postoji bezmalo deceniju i po. Usluge kuhinje koristi 331 osoba, a to je 119 porodica. – Pritisak je sve veći, pa bi trebalo da pripremamo 550 obroka. Saradnja sa lokalnom samoupravom je korektna i nadam se da će broj potrebnih obroka uspeti da se poveća – kaže sekretar u Crvenom krstu Branislav Jovanović i dodaje da bi bio najsrećniji kada ne bi ni postojala potreba za narodnim kuhinjama. Zbog povećanog obima posla ovde je zaživeo projekat javnih radova – zaposlena su tri pomoćna radnika, a vrednost projekta je pola miliona dinara. Ovih dana, a u povodu Međunardnog dana borbe protiv gladi, u rumskom Crvenom krstu korisnicima narodne kuhinje deljeni su dopunski paketi u kojima su bili pecivo, jogurt, keks, hrana, dečije cipelice…

I u Sremskoj Mitrovici ima potrebe za većim brojem obroka.

– Broj gladnih kojima treba makar jedan topli ili bilo kakav obrok, povećava se svakim danom – navodi Snežana Đurović, rukovodilac programa narodne kuhinje pri Crvenom krstu i konstatuje da dolazi zima, a time i strepnje od novih zahteva. – Pravimo liste čekanja i za taj jedan obrok dnevno. Jer, zahtevima svih gladnih sa sadašnjim budžetom narodne kuhinje nije moguće udovoljiti – kaže ona.

Najveći broj onih koji za koju kutlaču tople hrane i pola kilograma hleba stoje u redu ispred kazana narodnih kuhinja su socijalno ugroženi, mada među njima ima i dojučerašnjih fabričkih radnika koji su ostali bez posla. Nažalost, novog posla je malo, pa mnogi jedva preživljavaju. Poslednjih godina sve više osiromašuju i sela, te se i u ovom sredinama javlja sve veća potreba za narodnim kazanom.

– Stvarne potrebe za hranom su bar dva-tri puta veće od sadašnjih 400 obroka koje obezbeđujemo. Još da nam nije pomoći Opštine pitanje je da li bi uopšte i postojali. Apsurd je da dok imamo sve veći pritisak gladnih, zainteresovanih donatora za pomoć je manja – smatra Milan Skoko, sekretar Crvenog krsta u Staroj Pazovi.

 

Brojke

Brojke korisnika narodnih kuhinja u regionu opominju. Tako ih je u Mitrovici 250, Staroj Pazovi 400, isto toliko u Inđiji, u Rumi 331 i u Šidu 200.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.