CINS: Oko 40 odsto stanovništva u Srbiji ne pije potpuno higijenski ispravnu vodu za piće 1Ilustracija Foto: M. Pudar

„Danas u Vojvodini imamo 600.000 ljudi koji piju vodu sa arsenom. Sigurno znamo da taj arsen izaziva rak kože i nadbubrežne žlezde. Piju vodu i nikom ništa, nema zabrane. Možemo slobodno reći da 40% stanovništva u Srbiji ne pije potpuno higijenski ispravnu vodu za piće. Za zdravlje je to pogubno“, kaže za CINS Božo Dalmacija, stručnjak za vode i profesor sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

Šta zagađuje vodu u Srbiji, zašto Đerdapsko jezero preti da postane ekološka bomba, da li ispravne pijaće vode ima dovoljno za sve građane i kako rešiti ove probleme, neke su od tema o kojima je u intervjuu za Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) pričao profesor Božo Dalmacija* sa Katedre za hemijsku tehnologiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.

„Vode ima, ali nema kvalitetne vode. To je ona stara jevrejska „imao, pa nemao“­ – ­ti imaš vodu, a ne možeš da je koristiš zato što zagađuješ. Realno mi danas ne možemo da koristimo Dunav direktno kao vodu za piće. Dolazi i iz drugih zemalja voda lošeg kvaliteta, ali ako posmatramo Moravu i sve te reke gde ispuštamo otpadne vode one nisu dobrog kvaliteta, da možemo da kažemo da su upotrebljive. Naša najveća reka Morava zagađena je azotom i fosforom zbog spiranja tla, a kroz zagađene kanale u Vojvodini praktično voda ne teče. U te kanale dospeva velika količina otpadnih voda i gube svrhu za koju su bili i napravljeni, a to je navodnjavanje. Pitanje je čime navodnjavamo ako je ta voda takvog kvaliteta…“, rekao je on.

Na pitanje koje su reke u Srbiji najzagađenije Dalmacija odgovara da su to sve male reke koje su u blizini velikih gradova i industrijskih centara.

„U Vojvodini imamo Veliki bački kanal, to je crna tačka sa oko 400.000 kubika zagađenog taloga koji moramo izvaditi. Zatim kod Bora, gde imamo rudnike, praktično nam je Borska reka tok otpadnih voda. Na velike reke to zagađenje kao manje utiče, a zapravo dolazi do razblaživanja pa nam na izgled deluje da nije opasno. Ipak postaje opasno, posebno u Đerdapskom jezeru gde završavaju sve zagađujuće materije iz cele Evrope i Srbije zbog toga što smo postavili branu za proizvodnju struje. Zbog te brane talog koji sa sobom nosi zagađenje se zaustavlja, pada na tlo i ne može da se kreće dalje. Jedan dan će taj zagađeni talog biti takozvana ekološka bomba jer šta ćemo raditi ako se nakupi previše zagađujućih materija. Moraćemo to da čistimo, a to će biti preskupo. Zato moramo insistirati na prečišćavanju otpadnih voda i na taj način da rešimo taj problem. Od dana kada će Đerdapsko jezero postati ekološka bomba daleko smo jedno 50 godina, ali već sad tamo imamo crnih tačaka“, naveo je on.

Ceo intervju pročitajte na sajtu CINS-a

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari