Ovogodišnji prosečan rod pšenice u Sremu je 4,9 tona po hektaru. Sa posejanih 48.000 hektara ovde je proizvedeno oko 220.000 tona hlebnog zrna.

Najveći prinosi ostvareni su u opštinama Stara Pazova, Inđija i Sremska Mitrovica. Iako je rod bolji od očekivanog, zbog niske otkupne cene većinu roda proizvođači skladište na tavanima i po magacinima jer niko ne želi da je prodaje po ceni od devet do 10 dinara za kilogram. Procene govore da je otkupljeno znatno ispod deset odsto roda.

– Kako trenutno stvari stoje, bolje da je led potukao pšenicu nego što nas ovako ucenjuju svi, počev od države, pa do otkupljivača – navodi Mića Radosavljević koji je isporučio pšenicu skinutu sa deset hektara.

On je nezadovoljan otkupnom cenom i kaže da ne zna šta i koga da čeka. Sve je uradio kako treba i rod je solidan, a novaca nema.

– Svi kažu „čekaj“. Dokle, sam bog zna. A, ovi traže da se na vreme izmire njihovi dugovi za struju, vodu, telefon. U suprotnom „seci“ i „zatvaraj“. Džaba govorim da još nisam dobio novac za isporučenu pšenicu. Kažu, nije to njihova briga. Dakle sve je samo moj problem – jada se ovaj proizvođač iz Manđelosa.

Iako mehanizacije ima dovoljno ostalo je da se ubere rod sa oko deset odsto površina, a najava lepog vremena do kraja nedelje omogućiće da rod i sa ovih površina bude ubran. Proizvođači su nezadovoljni cenom i još se preračunavaju i kalkulišu. Svetozar Tešorgić, takođe iz Manđelosa, smatra da je cena pšenice upola niža u odnosu na prošlogodišnju žetvu, a sve ostalo što učestvuje u proizvodnji poskupelo je od 30 do 50 odsto.

– Gde sada ja da nađem tu računicu za narednu setvu? Džaba sve priče kada nema zarade. Zarade oni koji preprodaju i koji nisu ni kapi znoja prolili u njenoj proizvodnji – kaže Tešorgić.

U nadmudrivanju otkupljivača i proizvođača ističu se više željene nego stvarne cene. Otkupljivači neće ni da čuju za cenu višu od deset dinara, a proizvođači tvrde da je isplativo tek 15 do 17 dinara za kilogram.

– Deset dinara je smešna cena. Nije ni za podmirivanje troškova proizvodnje. Uskladištiti i čekati bolju cenu jedino je rešenje. Ali, pitanje je kako obezbediti novac za novu proizvodnju – kaže Slavko Vasilić.

Slično misli i Manđelošanin Borko Ogrizović, koji se pita ako je cena pšenice sada pala skoro za sto odsto u odnosu na prošlogodišnju, zašto nije smanjena i cena brašna i hleba. Jer, njihova cena je formirana na osnovu te, više cene pšenice, uveren je.

 

Otkupljeno samo 5.000 tona

Prema podacima Sremske privredne komore za robne rezerve Srbije u Sremu je otkupljeno 5.086 tona pšenice. Silos iz Pećinaca je otkupio 1.500 tona, Žitopromet – Mlinpek u Staroj Pazovi – 500 tona, Albatros – Šid 1.500 tona i Žitopromet iz Rume – 1.586 tona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari