Patrijarh Porfirije: Zakon o rodnoj ravnopravnosti pokušava da potpuno izmeni način života 1Foto: SPC

Patrijarh srpski Porfirije poručio je danas da Zakon o rodnoj ravnopravnosti pokušava da, menjajući način komunikacije ljudi, potpuno izmeni način života i etos naroda na ovim prostorima.

„Ljudi koji ovde žive ne pristaju na to da majke i očevi budu roditelji brojevi – 1 i 2, a možda i 3 i 4. Mi ne želimo da naša deca ne znaju ko im je majka, a ko otac, a da naposletku ne znaju ni ko su oni sami“, poručio je poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) u govoru koji je na skupu “Pravni aspekti i posledice primene Zakona o rodnoj ravnopravnosti” u Narodnoj biblioteci Srbije pročitao vladika novobrdski Ilarion.

Patrijarh je istakao da je tema suviše značajna jer se posledice tog zakona ne tiču samo ovog pokolenja.

Podsećajući na izreku “što se grbo rodi, vreme ne ispravi”, patrijarh je naveo da je aklamativna podrška skupu održanom pre dva meseca na istu temu pokazala da „srpski pravoslavni narod neće da naredna pokolenja dolaze na svet unapred grbava”.

„Mi ne govorimo i nećemo govoriti rodno senzitivnim jezikom, nego srpskim jezikom. Ne pristajemo da bilo kome zbog toga što govori srpskim jezikom budu uskraćena ljudska prava, a pogotovu da zbog toga bude kažnjavan“, naveo je patrijarh, koji nije prisustvovao skupu zbog odlaska na sahranu vladike Antonija u Moskvi.

Patrijarh je istakao da je neprihvatljivo nametanje promene svesti i načina života pojedinaca ili društva u celini proklamovanjem rodne, odnosno LGBTQIA+ perspektive.

„Protivno svakom demokratskom načelu je da lične sklonosti manjine koju niko ne ugrožava ni na koji način, niti sme da ugrožava, postanu opšteobavezujuće za većinu“, poručio je patrijarh i pozvao učesnike skupa, koji je SPC organizovala u saradnji sa Maticom srpskom, da predlože koje pravne mere je potrebno preduzeti kako Zakon o rodnoj ravnopravnosti više ne bi bio tema razgovora.

Predsednik Matice srpske Dragan Stanić rekao je da su ugroženi temelji opstanka kakvog čovečanstvo poznaje.

Posledice nisu svima jasne, ali preti realna opasnost da tokovi društvenog razvoja, misli, ideologije idu smerom koji je zabrinjavajući, ocenio je Stanić.

Stanić je rekao da je feministička ideologija prošla kroz tri faze – borbu za pravo glasa i organizaciju ženskog pokreta, dok ova treća faza globalnog sestrinstva pokazuje da postoji deo pokreta koji je spreman da se uključi u radikalne oblike.

Prema mišljenju Stanića, učesnici društva morati da se podele po tome hoće li brinuti za ono što sledi u budućnosti naroda i čovečanstva ili će se pasivno posmatrati ono što se nameće iz određenih centara moći.

Profesorka Margarita Piters iz Brisela održala je uvodno izlaganje na temu “Džender ideologija na Zapadu sa osvrtom na Srbiju” i dodala da rodnu agendu podstiče zapadna feministička, seksualna revolucija.

Kada je reč o Srbiji, Margarita Piters je rekla da su značajni uplivi globalne uprave u rodnu revoluciju u Srbiji od njenog članstva u UN od 2000. godine.

„Istraživala sam rodnu revoluciju u Srbiji u proteklih 20 godina, vi to znate bolje od mene, ali ono što je važno da ona ide zajedno sa političkom revolucijom, koja premešta moć na operativce izvan Srbije“, navela je ona, pominjući kao neke od tih činilaca – Organizaciju za planirano roditeljstvo, Amnesti internešnal i agenciju UN Women.

Bez ovih aktera Vlada Srbije ne bi bila pod pritiskom za integraciju seksualnog obrazovanja u škole ili promociju LGBT parade, rekla je Margarita Piters.

Profesorka Piters je ukazala da u rodnoj revoluciji, odnosno u rodno osetljivom jeziku, rod i pol ne moraju uvek biti isti.

Kao posebno problematično, navela je to što rodna revolucija sada targetira decu kroz sveobuhvatno obrazovanje o seksualnosti i činjenicu da uče decu da preispituju seksualnu orijentaciju i rodni identitet.

Shvatam da su se vaše Ministarstvo prosvete, učitelji i roditelji do sada odupirali pritisku uvođenja sveobuhvatnog obrazovanja o seksualnosti, ali pritisci će rasti, rekla je Margarita Piters.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari