Najveću slabost u radu pokazuju osnovni sudovi, a posebno moram da ukažem na Prvi osnovni sud u Beogradu, gde će pomoć i intervencija Visokog saveta sudstva biti neophodna, ocenila je juče predsednica Visokog saveta sudstva Nata Mesarović na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen šestomesečni izveštaj o radu sudova u Srbiji.
Ona je istakla da u Prvom osnovnom sudu u Beogradu ima najveći broj predmeta, ali da rezultati rada tog suda nisu dobri. Mesarović je naglasila i da će podaci o rezultatima rada koje je dostavio taj sud biti provereni.
Predsednica VSS je naglasila da se od svih sudova očekuje striktno poštovanje rokova i brzo, efikasno i kvalitetno rešavanje predmeta.
– Imamo sudije koje su izabrane i koje kasne sa izradom odluka, o čemu v.f. predsednika sudova nisu vodili računa. Po pritužbama koje pristižu i u Visoki savet sudstva i u Vrhovni kasacioni sud, tražila sam izveštaje i dobila podatke za jedan određeni broj sudija da su kasnili sa izradom odluke veoma dugo. Očekujem uskoro usvajanje Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti sudija, tako da postoji mogućnost da se protiv tih sudija pokrene i disciplinski postupak – naglasila je Mesarović.
Kada je reč o radu apelacionih sudova, Mesarovićeva je posebno kritikovala rad Apelacionog suda u Beogradu, ukazujući da taj „sud ima najveći broj sudija sa dugogodišnjim iskustvom i to kvalitetnih sudija, ali njihovi rezultati su samo na zadovoljavajućem nivou“.
Ona je istakla rezultate Apelacionog suda u Novom Sadu, ali i svih sudova na teritoriji Vojvodine, koji su se, prema njenoj oceni, dobro pripremili za reformu. Govoreći o višim sudovima, Mesarović je kao sud koji nije dao očekivane rezultate navela Viši sud u Smederevu, dodavši da „nema dovoljnog angažovanja svih sudija u svim materijama“. Kao više sudove koji dobro rade Mesarović je istakla one u Beogradu, Kruševcu i „iznenađujuće“ u Novom Pazaru.
– Kao neopterećen sud ističe se Viši sud u Negotinu, dok se kao slab ističe Viši sud u Pirotu – rekla je Mesarović. Prema njenim rečima, rezultati rada u višim sudovima pokazuju da ne treba povećavati broj sudija, već upućivati sudije iz neopterećenih sudova u druge, dok se situacija ne stabilizuje.
– Rezultati rada pokazuju da sve sudije u Srbiji i dalje nisu isto opterećene, a što je bio jedan od razloga za reformu pravosuđa, jer sve sudije imaju istu platu. VSS će tražiti od predsednika sudova da izvrše preraspodelu sudija po materijama, ako da se i na taj način može doći do ažurnijeg rada – naglašava Mesarović.
Privredni sudovi u Srbiji, prema njenoj oceni, su radili odlično. Ona dodaje da su privredni sudovi u prvih šest meseci ove godine primili 12.402 predmeta „automatskog stečaja“, po novom Zakonu o stečaju, što je povećanje od 30 puta u odnosu na godišnji priliv iz 2009. godine. Ona je naglasila da su privredni prvostepeni sudovi savladali priliv čak 91 odsto. Mesarovićeva je kao pozitivno ocenila i podatak da privredni sudovi imaju 17 odsto ukinutih odluka.
Zaključak predsednice VSS je da šestomesečni rezultati rada sudova pokazuju da broj sudija nije bio proizvoljan, da početak sprovođenja reforme nije paralisalo sudstvo, kao i da ono funkcioniše.
Malović: Ciljevi reforme ispunjeni
– Ako su osnovni ciljevi reforme bili podizanje efikasnosti sudova, intenziviranje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i zaštita investicija kroz privredno sudstvo, onda sam svakako zadovoljna – svi ti ciljevi su ispunjeni, rekla je Snežana Malović, ministarka pravde.
Mesarović: Podrška prekršajnim sudovima
Govoreći o prekršajnim sudovima Mesarović je rekla da je postignuta ravnomerna raspodela predmeta po sudijama unutar istog suda, ali da ona i dalje nije jedna između sudija različitih sudova, „što će podrazumevati upućivanje sudija iz jednog u drugi sud, kao i eventualno povećanje broja sudija“. Ona dodaje i da je tim sudovima potrebno pružiti podršku, jer su to novoustanovljeni sudovi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


